Spominje se pod naslovom Povlačenje tehnike
Program rada je skup prijedloga, ideja i želja, koji je stigao u Skupštinu općine, a koji tek treba riješiti. Može se podijeliti na dva dijela: obvezni program rada - posao koji skupština mora obaviti jer je na to prisiljava zakon, i fakultativni program rada, o čijem sadržaju i prioritetima rješavanja se izjašnjava skupština. Pored ove dvije vrste poslova koje očekuju skupštinu pojavljuju se i ad-hoc poslovi, tj poslovi koje skupština obavlja zbog specijalnih okolnosti. Očito je da se skupština može unaprijed izjašnjavati samo o fakultativnim programu pa se u u daljnjem tekstu pod programom rada podrazumijeva upravo ova vrsta djelatnosti skupštine. Pod programom rada podrazumijeva se kratkoročni operativni program koji se može razlikovati od dugoročnog programa kraće nazvanog orijentacija.
Razlika program rada - orijentacija
Program rada Skupštine općine razlikuje se od od dugoročnog programa rada ili orijentacije, jer program treba uzeti u obzir mogućnosti. Jako velika želja da se nešto postigne nije uvijek i dovoljna. Zbog toga treba u program rada ugraditi i parametre koji uskladjuju želje s mogućnostima. Program rada kao i orijentacija ne treba biti vremenski ograničen, ali svakako treba biti vremenski definiran. Dakle dobro je u program rada staviti sve ostvarive želje, no treba ih poredati po prioritetu i pomiriti se s tim da neke ne će biti tako brzo izvršene, ali isto tako znati kad bi trebale doći na red.Veza program rada - orijentacija
Kod ocjene vrijednosti pojedinog segmenta programa rada treba svakako uzeti u obzir usvojenu opću orijentaciju kako bi se po mogućnosti što prije završili zadaci koji su po orijentaciji prioritetni.Izmjenjivost programa rada
Jednom definiran program rada ne znači njegovu daljnju krutost do završetka. Život je nepredvidiv i često kao prioritetno postavlja rješavanje zahtjeva koji do jučer uopće nisu bili aktualni. Zbog toga je program rada izmjenjiv u smislu dinamičkog dodavanja novih točaka i izmjene prioriteta. Program rada sadrži sve točke koje mogu biti interesantne, bez obzira na to da li se mogu izvršiti u slijedećoj godini ili više godina. Jedanput godišnje program u skupštini treba obvezno doživjeti ozbiljnu reviziju. Dakle svake godine se ne donosi novi program rada već se ocjenjuje i dopunja postojeći.Način ocjene prioriteta
Tko obavlja ocjenu prioriteta
U demokratskom društvu ocjenu prioriteta treba svakako dati što je moguće širi uzorak pučanstva. Vijećnici Skupštine općine su optimalan statistički uzorak. Šire odlučivanje bilo bi nezgrapno, a uže ( na primjer na razini Izvršnog vijeća) nedovoljno objektivno.Kriteriji za ocjenjivanje prioriteta
Mjera za kompleksnost ocjenjivanja je upravo broj kriterija po kojima se ono vrši. Radi pristupačnosti i efikasnosti odabrana su tri vrlo uobičajena i vrlo značajna kriterija:A. Očekivana vrijednost rješenja
B. Vjerojatnost uspjeha
C. Potreba u javnosti
Sigurno je da najviši prioritet ima projekt koji je sva tri kriterija ima najviše bodova. Medjutim redovita je pojava da je vjerojatnost uspjeha vrlo niska za veoma vrijedne projekte uglavnom zbog nedostatka financijskih sredstava.