Dubrovnik. Dokumenti 1990. - 1993.

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . Križnica 7. iz  Sažetka rada Izvršnoga vijeća  skupštine obćine Dubrovnik , koji zbog obširnosti i tehničkih potežkoća nije na ovim stranicama. objavljen   u  cielosti.

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . Križnica 6. iz  Sažetka rada Izvršnoga vijeća  skupštine obćine Dubrovnik , koji zbog obširnosti i tehničkih potežkoća nije na ovim stranicama. objavljen   u  cielosti. Nastavak

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . Križnica 5. iz  Sažetka rada Izvršnoga vijeća  skupštine obćine Dubrovnik , koji zbog obširnosti i tehničkih potežkoća nije na ovim stranicama. objavljen   u  cielosti. Nastavak

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . Križnica 4. iz  Sažetka rada Izvršnoga vijeća  skupštine obćine Dubrovnik , koji zbog obširnosti i tehničkih potežkoća nije na ovim stranicama. objavljen   u  cielosti. Nastavak

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . Križnica3. iz  Sažetka rada Izvršnoga vijeća  skupštine obćine Dubrovnik , koji zbog obširnosti i tehničkih potežkoća nije na ovim stranicama. objavljen   u  cielosti. Nastavak

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . Križnica 2. iz  Sažetka rada Izvršnoga vijeća  skupštine obćine Dubrovnik , koji zbog obširnosti i tehničkih potežkoća nije na ovim stranicama. objavljen   u  cielosti. Nastavak

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . Križnica1. iz  Sažetka rada Izvršnoga vijeća  skupštine obćine Dubrovnik , koji zbog obširnosti i tehničkih potežkoća nije na ovim stranicama. objavljen   u  cielosti. Nastavak

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . P O P I S  T A B E L A                                                    Tabela 1.  Broj neuseljivih stambenih objekata Tabela 2.  Humanitarna pomoć raspodijeljena po hotelima u 1992. godini za djecu, dijabetičare i starce Tabela 3.  Pregled grupa osoba koje primaju humanitarnu pomoć Tabela 4.  Primjer količine hrane po osobama Tabela 5.  Prikaz ratnih šteta Tabela 5.1. Prikaz oštećenosti stambenih objekata po kategorijama Tabela 6.  Struktura gospodarstva općine Dubrovnik u 1990. i 1992 Tabela 7. Struktura gospodarstva općine Dubrovnik u 1990. i 1992 Nastavak

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . 15.  Z A K L J U Č A K Izvršno vijeće je na ovom području Hrvatske, imalo izuzetno tešku zadaću. Izvesti iz luke koja se zove Jugoslavija slabašni brod pun pučanstva i provesti ga u luku koja se zove Hrvatska. S brodom smo prošli kroz nevjerojatne oluje i brod je sad sigurno privezan u luci Hrvatska. Ova luka možda ne izgleda onako šareno i svijetlo kao polazna, ali nam je svima draga i znamo da je možemo bez smetnji izgraditi u sjajnu i bogatu. Pučanstvo naše općine na ovom putu se izuzetno napatilo. Mnogi su izgubili svoje najmilije, mnogi su ranjeni. Ali usput naši ljudi su pokazali izuzetnu privrženost putu na koji smo krenuli, pokazali su grandioznu hrabrost u obrani. Pokazali su da zaslužuju svoju vlastitu državu Hrvatsku. U onako olujnim uvjetima, nije nikakvo čudo da je bilo grešaka i nepreciznosti, neznanja i nesnalaženja. Ali bitni cilj je postignut. Slijede ostvarenja ostalih ciljeva prema strateg...

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . Ovdje bi trebala biti prikazana poglavlja koja su napisali ostali članovi Izvršnoga vieća i drugi mjerodavni suradnici. Radi se o osamdesetak stranica A4 formata. Kako u auktorovoj pismohrani nije sačuvana posljednja inačica svih tih poglavlja, a i zbog opsežnosti materiala, ovdje to nije prikazano. Cjelokupni sažetak z ainteresirani  mogu potražiti u pismohrani ondašnje obćine Dubrovnik. Nastavak

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . 1.13  Ekologija Na cijelom dubrovačkom području s ekološkog, pa i poljodjelskog stajališta, područje komolačke doline je najnepovoljnije mjesto za smještaj industrije. Izvršno vijeće je to uočilo na samom početku mandata, te tamo posve zaustavilo daljnje širenje industrijskih pogona. Istovremeno je pokrenuta aktivnost za nalaženje optimalne nove lokacije(a). Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj prijavljeno je i više projekata kanalizacije. Ovi projekti su nakon razumljive zadrške zbog ratnih zbivanja ušli i u pregled, koji je izdalo Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša u rujnu 1992. Uz objektivne teškoće za vrijeme blokade ili trenutno zbog redukcije električne energije, trend unapređenja zaštite okoliša se nastavlja. S obzirom na značaj Dubrovnika, dobro je razvijati prije i poslije rata uspostavljene veze s međunarodnim ekološkim pokretima i organizacijama, te na taj način, u teškoj financijskoj si...

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . 1.12.  Šport   U teškim vremenima ratnih razaranja, prometne izolacije i besparice, športski kolektivi i pojedinci održali su se i čak dali ozbiljan doprinos ukupnom hrvatskom športu. To pokazuje izuzetan moral mladih generacija na kojima počiva šport kao takav. Kao moderator odgoja mladih šport treba ubuduće dobiti povoljnije mjesto u strategiji optimizacije životnih prilika. Izvršno vijeće je u okviru svojih mogućnosti športu dalo maksimalnu potporu. Nastavak

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . 1.11.  Kultura Održavanje nekih osnovnih kulturnih institucija u situaciji potpune besparice bilo je jako teško, ali se uz velike napore uspjelo sačuvati djelovanje Gradskog orkestra, Kazališta, Dubrovačkih muzeja, Knjižnica itd. Prebacivanje samog Dubrovačkog festivala na razinu Republike nije u potpunosti uspjelo, iako je sad više nego prije rata jasno, da su nejaki dubrovački resursi puno manje pogodni za podršku toj instituciji, negoli podrška cijele Republike. Valja naglasiti da ovom teškom razdoblju kulturne manifestacije nisu zamrle, nego su se događale i u najtežim ratnim vremenima, što je bilo izuzetno značajno za održanje morala pučanstva. Također se valja prisjetiti, kako je otvaranje Dubrovačkog festivala 1991. krajnjim naporom Izvršnog vijeća upotrebljeno kao izraz razumijevanja i podrške tada napadnutim dijelovima Hrvatske te, kao poruka svijetu o teškoj borbi, koju jedan mali europski narod...

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . 1.10.  Školstvo Unatoč ratnim okolnostima koje su trajale više od godinu dana, učenici nisu izgubili godinu školovanja. Velikim naporima i improvizacijama nastava se odvijala na razne načine, da bi se zbog ratnih opasnosti prethodna školska godina završila s dovoljnim brojem školskih sati. Tekuća školska godina daljnji je izazov, jer se u njenom tijeku popravljaju škole na izvan gradskom području i pomalo djeca vraćaju na nastavu u mjestima njihovog boravka. Školski prostori pretrpjeli su velike štete, ali je mreža škola sve bliže normalnom funkcioniranju. U ovom razdoblju promijenio se i sustav školovanja, promijenili su se i neki nastavni predmeti, na primjer uveden je vjeronauk, osnovala se nova mreža srednjih škola, a školama su dana i primjerena imena. Ipak, činjenica je da će djeca u ovim krajevima sigurno trpjeti ozbiljne posljedice rata i siromaštva. Djelom zbog nepotpunog obrazovanja, a još viš...

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . 1.9.  Promet i komunikacije Prometna izoliranost Dubrovniku je velika prepreka u životu i razvoju. Pokazalo se to kao teški nedostatak i u tijeku ratnih događanja, kad je doprema oružja i hrane bila gotovo onemogućena zbog prekinutih komunikacija. Velika je sreća u to doba bila što je pravovremeno osigurana satelitska telefonska i fax komunikacija. Osim što je na taj način održavana veza s Vrhovništvom Države, o patnjama Dubrovnika, je tim putem pravovremeno obavještavan cijeli svijet. Javljana je naša situacija najpoznatijim svjetskim televizijskim i radio postajama, te uglednim svjetskim listovima. Stranim i domaćim novinarima, također je bilo omogućavano da ovim putem šalju svoja izvješća. Transportni troškovi povećavaju cijenu svakog artikla u usporedbi s drugim dijelovima Hrvatske. Svoj zemljopisni položaj Dubrovnik ne može izmijeniti, ali treba sve snage angažirati da se prometna izoliranost ublaži....

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . 1.8.  Energetika i industrija Za vrijeme Jugoslavije Dubrovačko područje se i glede energetskih resursa potpuno utopilo u okolne krajeve, tako da je napravljen još jedan apsurd. Hidroelektrana u Platu, dakle na hrvatskom području, nije bila spojena s glavnom trafostanicom u Komolcu, nego je čitavu energiju slala prema Trebinju. Tako je tek sad u izgradnji dalekovod između Plata i Komolca, pa će ova jaka hidroelektrana moći podmiriti potrebe ne samo Dubrovačke općine već i cijele nove Dubrovačko Neretvanske županije, a ostat će energije i za ostale dijelove Hrvatske. Radovi na Ombli, te potencijal sunčanih dana, snage vjetra i morskih valova, garantiraju sigurnu i ekološki čistu energijsku budućnost ovog kraja Hrvatske. Treba napomenuti da je improvizacija, kojom se trenutno napaja dubrovačko područje pokazala da je privremeno dovoljna pa je bitno veći problem to što cijela Dalmacija nema dovoljno energije i...

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . 1.7.  Gospodarstvo U uvjetima naslijeđenog "ničijeg" vlasništva Izvršno vijeće je često bilo pozivano rješavati probleme u gospodarstvu. Izvršno vijeće nastojalo je cijelo vrijeme naglasiti nezavisnost gospodarskih subjekata od općinske uprave, pa se koncentriralo samo na komunalne tvrtke, kao i na stvaranje ekološkog, prostornog i poreznog okvira za djelovanje gospodarstva. U tom smjeru napravljeno je niz poteza. Nažalost još uvijek nije završen proces nalaženja titulara vlasništva, pa je i ovih dana potrebito intervenirati s imenovanjem jednog člana u upravne odbore mnogih tvrtki. Problemi se multipliciraju zbog izuzetno teških uvjeta u kojima se nalazi čitavo dubrovačko gospodarstvo. Možda nije suvišno napomenuti da je Izvršno vijeće još 1990. usvojilo koncept pretvorbe vlasništva, koji je bio znatno jednostavniji. Turizam, osnovna grana dubrovačkog gospodarstva, praktički je potpuno zamro, a okolnost...

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . 1.6.  Financije Prihodi općinskog proračuna su se zbog pada turističkog prometa smanjili još prije rata. U ratu su skoro sasvim presahnuli, a pored svega i ukupna stopa općinskog poreza je smanjena s 10 na 4%. Provedena maksimalna racionalizacija unutar organa uprave, smanjenjem broja zaposlenih i držanje plaća djelatnika i dužnosnika na minimumu ne bi bilo dovoljno za održanje osnovnih funkcija. Jer ne treba zaboraviti povećane izdatke zbog objektivnih potreba Civilne zaštite, Ureda za obranu, Ureda za prognanike, Ureda za obnovu, Sekretarijata za opću upravu, davanja raznih vrsta pomoći itd. Dugotrajni napori i prave financijske akrobacije uz razumijevanje hrvatske Vlade i Dubrovačke banke osigurali su do danas da općinski proračun zadovoljava planirane korisnike, kao i potrebu za ad-hoc intervencijama. Daljnje siromašenje dubrovačkog gospodarstva i slabašan priliv sredstava u općinsku blagajnu, kombinira...

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . 1.5.  Funkcioniranje uprave   Često se mistificira snaga Izvršnog vijeća, a zaboravljaju se resursi, koji su mu stavljeni na raspolaganje. Vjerojatno će za mnoge biti otkriće činjenica da u samom Izvršnom vijeću rade 4 profesionalca uključujući Predsjednika. U svim organima općinske uprave broj djelatnika je od izbora 1990. smanjen za cca 25%, a ne treba zaboraviti da su zadaci, u uvjetima potpuno neprilagođenih zakona i propisa, ratnih priprema, rata, razaranja, prognanika i sl., bili neusporedivo veći nego u stacionarnom periodu prije 1990. Za vrijeme rata Izvršno vijeće nije za sebe uzelo nikakve pogodnosti, sastajalo se u uobičajenoj sali i za vrijeme bombardiranja Grada. Članovi Izvršnog vijeća dijelili su u potpunosti sudbinu ostalog pučanstva, jedan član je poginuo, petorici su srušene kuće, jedan član je teško obolio. Pored prirode posla koja je bila u znaku rješavanja sasvim specifičnih proble...

Spominje se pod naslovom  Zadnja sjednica na Veliki petak . 1.4.  Komunalni poslovi   Izvršno vijeće je odgovorno za rad javnih poduzeća. Na početku mandata napravljena je snimka stanja koja je pokazala dosta neracionalnosti, pa i izvjesne ležernosti u njihovom radu. Izvršno vijeće je postavilo upravne odbore i direktore. Jedan profesionalni član Izvršnog vijeća je specijalno zadužen za nadzor i koordinaciju svih javnih poduzeća. Već prva godina bila je u poslovanju svih javnih poduzeća uspješna. U ratnim razaranjima komunalci su teško oštećeni, ali su cijelo vrijeme nastavili raditi. Čim je situacija poboljšana Izvršno vijeće je našlo način kako bi se komunalnim poduzećima pomoglo da ostanu u funkciji. Tako danas sva komunalna poduzeća posluju, možda i bolje nego u krajevima gdje rata nije bilo.  Ne treba zaboraviti da su servisirani i zajmovi koji su uzeti u mirno doba, a planirani otplatiti iz prihoda od turizma. U strategiji i programu Izvršnog vij...