Spominje se pod naslovom Promjena omotnine
Osvrt na Program rada Izvršnog vijeća Skupštine Općine Dubrovnik
Autori:
Željko Šikić
Miljenko Bratoš
Jure Burić
Zdravko Cobenzl
Luce Glavić
Ivanka Jemo
Frano Kršinić
Vlaho Lečić
Hrvoje Macan
Davor Miloglav
Zdravko Mratović
Marijan Mrkušić
Boris Orešić
Ante Stojan
Nada Lušić-Šeparović
Ivan Vukić
Dubrovnik, veljača 1991.
P r e d g o v o r
Javnost rada je bitan preduvjet demokracije, demokracija bitna pretpostavka ljudske slobode, snažna motivacija i poticaj razvoja. U demokratskoj državi svaki čovjek ima pravo na informaciju o tome što vlada smjera i čime se bavi. Bitan činilac u realizaciji ovog stava je spremnost vlade izložiti svoje poglede, a značajan učinak imaju vijećnici u Skupštini kao tumači volje javnosti prema vladi i tumači poteza vlade prema javnosti. Mediji javnog priopćavanja takodjer imaju neobično važnu ulogu u preciznosti transfera stavova. Svi, dakle i vlada, i vjećnici u Skupštini, i mediji, i javnost, prolaze školu komuniciranja, otvorenosti, jasnoće, ponašanja u demokraciji.
Svrha ovog osvrta je približavanje programa rada Izvršnog vijeća vijećnicima u Skupštini općine, kao i cjelokupnoj javnosti općine Dubrovnik. Unatoč tome što je osvrt zamišljen kao govor predsjednika Izvršnog vijeća vijećnicima, složen je u poglavlja po kriteriju objašnjenom u Uvodu, kako bi se mogao lako čitati i služiti kao referenca u budućoj suradnji Skupštine i Izvršnog vijeća.
U Zaključku je dana veza sa strateškom orijentacijom, a u Prilogu terminski plan realizacije programa s izvršiteljima.
S a d r ž a j
Uvod
Zdravstvo i socijalni rad
Gospodarstvo - općenito
Ekologija
Komunalni poslovi
Poljoprivreda
Urbanizam i prostorno planiranje
Školstvo
Promet
Stambena problematika
Obrana
Industrija
Turizam
Kultura
Energetika
Financije
Znanost
Šport
Zaključak
Prilog - Terminski plan
U v o d
Osvrt na rad i Program rada Izvršnog vijeća napravljen je nakon što je Program rada usvojen i nakon što su odredjeni prioriteti. Program rada je nastao kao kompilacija pojedinačnih promišljanja i stavova članova Izvršnog vijeća. Ne treba ga miješati s obveznim poslovima koje Izvršno vijeće mora obavljati, jer ga na to prisiljavaju zakoni, niti s ad-hoc aktivnostima koje život postavlja ispred Izvršnog vijeća. Program rada uklapa se u strategiju-orijentaciju koju je u rujnu 1990. usvojilo Izvršno vijeće i Skupština Općine Dubrovnik.
Članovi Izvršnog vijeća napravili su svoje vizije potrebnih aktivnosti Izvršnog vijeća, iz čega su izvučene bitne točke složene po ključnim područjima. Članovi Izvršnog vijeća su zatim procijenili prioritete prema očekivanoj vrijednosti rješenja, vjerojatnosti uspjeha i izraženoj potrebi u javnosti, na način kao što su vijećnici u Skupštini Općine Dubrovnik valorizirali točke iz svog programa. Dobivena je skupna lista prioriteta za sva područja, kao i prioriteti po područjima. Vizije svakog člana Izvršnog vijeća su arhivirane i upotrijebit će se kad pojedina do kraja obradjena točka dodje na dnevni red.
Program rada ne predstavlja u isto vrijeme i skup rješenja. Program rada znači odlučnost da se neke aktivnosti počnu, neke već započete završe, da se u nekim slučajevima potraže alternativna rješenja. Svaka točka programa rada načelno predstavlja potrebu za ozbiljnim poslom, dakle za utroškom znanja, vremena i materijala. U samom programu rada se o jednoj točki može govoriti samo deklarativno, medjutim iz samog naslova je vidljivo kakva je orijentacija glede te točke. Zbog toga je Program rada usvojen od Izvršnog vijeća i dostavljen skupštini sasvim dovoljan kao priručnik za praćenje ostvarenja zacrtanih ciljeva. U širem smislu on je nečitak pa mu je ovaj osvrt i dobrodošla dopuna.
Izvršno vijeće Skupštine, kao uostalom i Skupština, nije puki nasljednik prethodnog Izvršnog vijeća; dakle, jedno u nizu takvih organa, kakvi se pojavljuju u stabilnim i vremenom točno definiranim državama, bez obzira na njihovu efikasnost. Ovo Izvršno vijeće stupa na scenu u momentu promjene sustava i uspostavljanja suverene hrvatske države. Oba ova procesa još i sad teku. Upravljačka iskustva iz prethodnog jednopartijskog sustava valjalo je i valja uzimati s velikom rezervom, jer su poznate katastrofalne posljedice takvih iskustava. S druge pak strane na ovim prostorima nema iskustva u upravljanju kakvo postoji u zemljama slobodnog, razvijenog svijeta. Stoga je trebalo proteći izvjesno vrijeme da bi se snašlo u procijepu izmedju postojeće i anticipirane zakonske regulative, te na ključnim područjima stekla vizija ili kompletno rješenje, kako program ne bi bio samo skup nesigurnih želja.
Ovaj osvrt na Program rada bit će izložen redoslijedom kojega Program rada diktira. Ocjenjujući ukupne prioritete iskristalizirala se i lista područja po važnosti. Ona je dobivena prema najvažnijoj točki u svakom području. Na primjer, budući da je IZGRADNJA NOVOG MEDICINSKOG CENTRA ukupno prva tema, na prvom mjestu medju područjima je ZDRAVSTVO I SOCIJALNI RAD. Po istom kriteriju je drugi naslov GOSPODARSTVO - OPĆENITO itd. Možda će nekome biti čudan redoslijed po kojem je industrija svrstana ispred turizma. Tema u okviru područja industrije DEFINIRANJE INDUSTRIJSKIH ZONA dala je industriji prioritet, što je razumljivo, jer rješenje industrije predstavlja u ekološkom pogledu jedan od bitnih uvjeta razvoja turizma. Ne valja zaboraviti kriterije po kojima su se ocjenjivali prioriteti, dakle da su prioriteti izvjestan kompromis želja i mogućnosti.
Zdravstvo i socijalni rad
Nije slučajno što osvrt počinje sa zdravstvom. Novi medicinski centar se gradi dugi niz godina. Mijenjale su se koncepcije izgradnje i ustrojstva uprave. Zaposleni u dubrovačkoj općini izdvajali su 3% iz svojih plaća da bi se završilo započeto, a kraj se investicije nikako nije nazirao. Konačno je ovih dana nadjeno rješenje u vidu stranog kreditora, što znači da se u slijedeće dvije godine može očekivati završetak. Medjutim, postoji još niz poteškoća i nepoznanica u vezi s novim medicinskim centrom, od načina vraćanja kredita, načina prijelaza iz stare bolnice u novu, do troškova eksploatacije nakon početka rada. Treba posvetiti pozornost i sadašnjem i budućem tekućem radu bolnice, osigurati mogućnosti ravnomjerne zamjene medicinske opreme i održavanje razine uvjeta u kojima radi medicinsko osoblje i žive pacijenti. Treba analizirati unutrašnju organizaciju funkcioniranja zdravstvenih ustanova. Potrebno je ispitati mogućnosti razvoja terenskih ambulanti, kako bi se pružila maksimalna medicinska zaštita žiteljima općine koji su nastanjeni relativno daleko od grada.
Po novom zakonu o zdravstvu, bolnice su u isključivoj ovlasti Republike. Ali još se nalazimo u prijelaznom razdoblju, kad se i općina mora brinuti o funkcioniranju zdravstva. I teško je pretpostaviti da će se ova problematika ikad u potpunosti izbrisati s popisa tema o kojima lokalna uprava treba ozbiljno voditi računa. Nadamo se da će već na slijedećoj skupštini bit izložena problematika Novog medicinskog centra, kao točka dnevnog reda. Iz izgradnje Novog medicinskog centra mogu se izvući neke pouke glede odlučivanja o investicijama u budućnosti. Krenulo se u izgradnju a da nije napravljena prava analiza potreba. Ni danas nije kasno napraviti projekciju napučenosti dubrovačke općine i gravitacijskog područja, koja treba biti od velike pomoći u multidisciplinarnom sagledavanju razvoja naše regije. Bitan dio ove projekcije trebao bi biti upotreblijen za preciznu strategiju razvoja zdravstva.
Socijalna skrb je uvijek bila u Dubrovniku na veoma visokoj razini. To je jedna od najvrjednijih činjenica koju smo naslijedili od svojih predaka i koju moramo održati i unaprijediti. Način zbrinjavanja starih i nemoćnih osoba je jedan od osnovnih vidova socijalne skrbi i u ovom trenutku ugodno je konstatirati da je upravo na tom području napravljeno mnogo. Uskoro će početi izgradnja novog i komfornog doma staraca u blizini nove bolnice. Osiguran je čitav potreban novac.
Aktivnost Centra za socijalni rad potrebno je analizirati bez obzira na to što po novom ustrojstvu i on spada izravno u ovlast Rrepublike. Zatečena je praksa da se neki socijalni slučajevi rješavaju izvan ovog Centra. Neophodno je osigurati funkcioniranje Centra na način, da se on bavi isključivo socijalnim slučajevima, a ne kao što je to znalo biti, sam sobom.
Gospodarstvo - općenito
U stabilnoj, Ustavom Republike Hrvatske zacrtanoj državi neće biti puno potrebe da se općinska uprava miješa u gospodarstvo. Gospodarstvo će živjeti životom koji mu nameće tržište. Lokalna uprava će imati odredjeni utjecaj glede poreza, zaštite prostora i ekoloških normi. Medjutim, nalazimo se u medjurazdoblju u kojem je "društveno vlasništvo" dominantan oblik vlasništva, što znači vrlo maglovit pojam vlasništva. Da ne ulazimo u raspravu o značenju pojma "društveno", potrebno je to nedefinirano vlasništvo obraniti od moguće zlouporabe, i tu pored sudskih organa i SDK, i općinska Skupština preko Izvršnog vijeća i izravno treba kazati svoju riječ. Prijedlog zakona o pretvorbi postojećih društvenih tvrtki uskoro će biti predan Saboru na usvajanje. Ne čekajući gotova rješenja, Izvršno vijeće je osnovalo gospodarsku komisiju, kako bi što spremnije dočekalo pretvorbu. Ne ulazeći ovog trenutka u bit budućeg zakona o pretvorbi vlasništva, potrebno je postaviti pitanje: Tko će biti odlučujući čimbenik u pretvorbi vlasništva? Hoće li se o pretvorbi misliti i odlučivati samo na razini republike, unutar samih društvenih tvrtki, ili će se aktivnost obavljati unutar nekog općinskog organa. Za očekivati je kombinaciju ova tri puta. Rad samo na razini republike nemoguće je zamisliti zbog očekivane količine posla, rad samo unutar tvrtki opasan je zbog mogućnosti zlouporaba, a rad koji bi se organizirao na općinskoj razini ne bi bio moguć zbog neujednačene sposobnosti u pojedinim općinama. Najvjerojatnija je kombinacija sva tri subjekta. Ne čekajući gotova rješenja s razine republike, Izvršno vijeće je kao vrlo bitnu točku programa usvojilo način prijelaza iz društvenog u privatno vlasništvo. Prva varijantna koncepcija pripremljena je krajem studenog 1990. i neformalno razmotrena, te dostavljena odgovarajućem republičkom ministarstvu kao prilog nalaženju optimalnog rješenja. Ista razradjena koncepcija dana je na razmatranje članovima gospodarske komisije Izvršnog vijeća. Bez obzira kako se odvijala pretvorba vlasništva neophodno je osigurati objektivnu procjenu vrijednosti društvenih tvrtki, a te vrijednosti bi služile za komparaciju s vrijednostima koje bi se dobile na tržištu. Isto tako za očekivati je da će doći do početka trgovine vrijednosnim papirima. Valja se stručno pripremiti. Svježi kapital dobiven pretvorbom (prodajom i iznajmljivanjem) društvenih nekretnina i tvrtki bit će potrebno usmjeravati tako da se kapital što brže obrće i nalazi svoj put u povećanju nacionalnog bogatstva. Realizacija ideja o ulaganju najvećeg dijela ovog kapitala u infrastrukturu zahtijevat će osiguranje kvalitetnog praćenja investicija, za što se takodjer treba pripremiti. Dobro pripremljen, primljen i primijenjen način pretvorbe društvenog u privatno vlasništvo, u politički stabilnoj hrvatskoj državi, osigurat će bez sumnje postizanje četiri cilja:
1. dotok svježeg kapitala
2. nalaženje titulara vlasništva
3. povećanje zaposlenosti
4. rješenje infrastrukture
Dotok svježeg kapitala moguće je zamisliti iz 3 izvora:
a) Aktiviranje pritajenog novca u rukama domaćih ljudi, koji se do nedavno nisu smjeli javno priznati da posjeduju kapital. S razine vlasti sad se garantira ne samo deklaracijama nego i Ustavom i zakonima, te životnim opredjeljenjima ljudi na vlasti, da će kapital biti zaštićen i stimuliran na uvećavanje.
b) Naši iseljenici i radnici na privremenom radu imaju veliki kapital. Ulaganjem u domovini mogli bi ostvariti veći profit nego u inozemstvu što bi, pored domoljublja, trebao biti osnovni pokretač. Možda se već može ustvrditi da je dotok ovog vida kapitala niži od očekivanog. Razlog je vjerojatno u tome, što je u periodu jednopartijnosti i jugoslavenstva u inozemstvo odlazio najnepovjerljiviji i najnepomirljiviji dio hrvatskog pučanstva, koji i danas, dok egzistira ovakva Jugoslavija, ne vjeruje u sigurnost svojih ulaganja.
c) Inozemni poslovni ljudi takodjer svakodnevno pokazuju interes za najmom, kupovinom i zajedničkim ulaganjem na ovom području. Unatoč rezervama prema nestabilnoj političkoj situaciji miris dobrog biznisa motivira strane poslovne ljude i pred zaključenjem je odredjeni broj krupnih ulaganja.
Točno odredjeni titular vlasništva je neophodni preduvjet za uklapanje Hrvatske, a s tim i Dubrovnika u medjunarodno tržište, što znači da je to nužan uvjet za djelotvorno gospodarstvo. Uspješni gospodarski subjekti pri tome stvaraju neophodan višak vrijednosti potrebne za razvoj cjelokupne zajednice.
Svježi kapital otvara mogućnosti investiranja, a s tim i zapošljavanja. Na taj način bi se trebao potpuno kompenzirati gubitak zaposlenja zbog racionalizacije poslovanja nakon nalaženja titulara vlasništva. Jedan i to veći dio novog kapitala treba usmjeriti u izgradnju infrastrukture, jer je kvalitetna infrastruktura osnovni preduvjet razvoja gospodarstva i jer kanaliziranje svježeg kapitala u infrastrukturu osigurava izravno povećanje životnog standarda žitelja. Zamah radova na infrastrukturi pruža znatne dodatne mogućnosti zapošljavanja. Onaj dio kapitala uložen u samo gospodarstvo treba u većini biti usmjeren u rekonstrukciju i obnovu postojećih gospodarskih kapaciteta. Svojom prostornom, ekološkom i poreznom politikom, općina bi trebala podržavati ovakvu tendenciju.
Ovih dana Hrvatska agencija za pretvorbu vlasništva izišla je s prijedlogom zakona o nalaženju titulara vlasništva. Zakonom je moguć različit tretman različitih vrsta tvrtki, prema veličini ili branši, a postoje i četiri načina pretvorbe. Bez obzira na izabrane varijante u pojedinim slučajevima, za dubrovačko područje dobiveno je obećanje od odgovarajućeg ministarstva da će se sav novac dobiven pretvorbom vlasništva dubrovačkih tvrtki moći zadržati na dubrovačkom području, prvenstveno ulaganjem u infrastrukturne objekte.
Na kraju općenitog odlomka o gospodarstvu, spomenimo pomorstvo. Spomenimo ga kao pozitivnu konstantu koja se od doba Dubrovačke Republike zadržala do ovih naših dana, koja omogućava našim ljudima nastavak časne tradicije trgovavine po svim svjetskim lukama. Veliko je zadovoljstvo spomenuti da u toj bitnoj grani gospodarstva već postoji iskustvo poslovanja po svjetskim kriterijima i da je to grana koja će se najlakše uklopiti u nove zahtjeve. Pomorci su i dosad bili prisiljeni ploviti u svjetskoj konkurenciji, inače ne bi uopće mogli ploviti.
Ekologija
Područje općine Dubrovnik glede zagadjenja tla, zraka, pitke vode i mora, spada u najčišća obalna područja Sredozemlja. Obiluje brojnim prirodnim ljepotama, pa je ukupno dvadeset objekata zakonom zaštićeno s različitim stupnjem zaštite: od "Nacionalnog parka" do "Značajnog krajolika". Uz to treba dodati brojne zaštićene vrste biljaka i životinja. Na ovim konstatacijama ne treba stati i čekati da neprilike natjeraju na aktivnost, jer su iskustva drugih, a i neka lokalna, pokazala da je ispraviti pogreške u domeni ekologije veoma skupo i dugotrajno. Stoga se predlažu slijedeće aktivnosti:
1. Donošenje plana zaštite izvorišta pitke vode, a na temelju studije "Zone sanitarne zaštite izvorišta na području općine Dubrovnik".
2. Izrada varijantnog prijedloga za lociranje industrijskih pogona. Potrebno je osigurati javnu raspravu, kao i raspravu u Skupštini Općine, kako bi se izabrala optimalna varijanta. Krajnje alternative bile bi potpuno ukidanje industrije s jedne i nesmetani razvoj na postojećim lokacijama s druge strane. Vjerojatna je odluka za neko medjurješenje. Ova tema je zastupljena i u području industrije kao bazna. Industrija naravno sama za sebe ima kriterije koji se često suprostavljaju ekološkim kriterijima. S obzirom na položaj i značaj Dubrovnika, ekološki kriteriji trebaju imati veću težinu.
3. Izrada cjelovitog programa praćenja zagadjivanja zraka, vode i tla, te sanitarne kontrole mora na područjima predvidjenim za kupanje i uzgoj morskih organizama.
4. Sagledavanje mogućnosti prodaje pitke vode u inozemstvo. Ovdje se ekološki pristup može pokazati izravno ekonomski opravdanim. Naše područje obiluje visokom i stabilnom razinom količine pitke vode koja znatno premašuje potrebe ovog našeg područja. Voda može biti u skoroj budućnosti strateška sirovina, važnija od nafte. Prodaja se može obavljati izgradnjom medjudržavnih cjevovoda ili punjenjem tankera i kontejnera. Već su u tom smislu obavljeni i prvi kontakti sa zainteresiranima, ali za veće zahvate treba definirati dugoročnu strategiju.
5. Način obrade i dispozicija otpadnih voda su jedan od osnovnih komunalnih problema. Riječ ekologa treba se čuti glede kriterija koje je minimalno potrebno primijeniti u izgradnji kanalizacijskih sustava Grada, Rijeke dubrovačke, Župskog zaljeva, Cavtata i Mljeta. Definirani kriteriji trebali bi se primijeniti i na ostalom području općine u okviru zasebnih manjih kanalizacijskih sustava.
6. Utemeljenje ekološkog poreza uvelo bi pojam ekologije u svakodnevni poslovni život. Ekološki porez može se promatrati s dva aspekta: kao dodatni porez na zagadjivače i kao porezne olakšice u slučajevima upotrebe čistih energetskih resursa (na primjer sunce, vjetar, valovi i sl). Ovo posljednje je već ugradjeno u prijedlog nove odluke o porezima koja se nalazila kao točka dnevnog reda prošle Skupštine.
7. Neuralgična točka glede zagadjenja sigurno je Gruški zaljev. Ukoliko dodje do realizacije marine, o čemu će se izjasniti Skupština, ubrzo bi trebao taj problem biti bitno umanjen, ako ne i potpuno eliminiran.
Separacija stakla, metala i papira od ostalih otpadaka, takodjer je projekt koji ima svoju ekološku potporu pored moguće financijske opravdanosti.
Komunalni poslovi
Ova grupa poslova predstavlja u normalnim prilikama najveći dio preokupacije općinske uprave. Nedefinirani status javnih poduzeća prisilio je Izvršno vijeće da dio početne energije usmjeri njihovom novom ustrojstvu. Napravljeni su novi statuti, izabrani upravni odbori i direktori, što je nužan, naravno ne i dovoljan uvjet za racionalno i djelotvorno poslovanje. Bilo je i neizvjesnosti glede sudbine javnih poduzeća. Tako je na primjer održavanje cesta prešlo gotovo u potpunosti u republičku ovlast (osim nerazvrstanih cesta, dakle gradskih ulica i nekih sasvim sporednih putova). Konstituirana su tako po novim načelima javna poduzeća Vrtlar, Sanitat, Libertas, Boninovo, Vodovod, Čistoća i novo javno vodoprivredno poduzeće. Vidljivo je da sad postoje čak dva javna poduzeća vezana za vodoopskrbu. Vodovod će se baviti distribucijom vode i održavanjem vodovodne mreže, a u Javnom vodoprivrednom poduzeću će se pratiti investicije u magistralne cjevovode i vodoprivredne objekte, te u zaštitu od poplava. Veza izmedju ova dva poduzeća bit će permanentna. Vodovod će za Javno vodoprivredno poduzeće prikupljati dio novca koji se dobija iz naplate vode, radit će projektne zadatke za inicirane projekte te obavljati kvalitativni nadzor nad izradom projektne dokumentacije i u samoj izgradnji.
Poštujući strategiju ubrzanog dovodjenja vode u sve krajeve općine Dubrovnik, ocjenjena je potreba prve procjene potrebnog ulaganja u sve neophodne magistralne cjevovode i vodospreme. Prva verzija ove procjene je već gotova. Dakle, poznati su troškovi po svakom cjevovodu i vodospremi, a zbroj svih potrebnih ulaganja iznosi nešto više od 170.000.000 DEM. Ova brojka dokazuje neophodnost ulaganja u infrastrukturu svježeg kapitala dobivenog u procesu privatizacije tvrtki. Dinamika ulaganja u vodoopskrbu u svakom slučaju treba biti temom jedne od slijedećih skupština. Za početak se skupština može odlučiti o načinu odlučivanja. Jedan je način standardno glasovanje o prijedlogu s već odredjenim prioritetima, a drugi putem ankete. U svakom slučaju, jedino Skupština ima pravo odlučivanja o tako važnim projektima.
Čistoća grada je ogledalo Dubrovnika i treba biti dovedena na razinu zapadnoeuropskih gradova. Začarani krug odgoja pučanstva i čišćenja grada treba prekinuti na ovom posljednjem, što znači da grad valja čistiti tako da svojom čistoćom automatski upozorava nemarne. Inšpekcijske i redarstvene službe trebaju dati obol ovom projektu. Na ovu problematiku nadovezuje se i mjesto odlaganja otpadaka. Mini spalionica koja bi uskoro trebala proraditi na Lopudu, bit će test za slične pothvate, kao i pokazatelj opravdanosti ulaganja u više malih spalionica ili jednu veliku. Od dijela ubrane naknade za korištenje javnog tla, kojeg uplaćuju mjesne zajednice na račun javnog poduzeća "Čistoća" nabavit će se kontejneri za prikupljanje stakla i papira i na taj način otpočeti s rješavanjem prikupljanja sekundarnih sirovina.
Općina Dubrovnik je dosad dosta investirala u kanalizacijske sustave. Nažalost jedna od velikih investicija, kanalizacijski sustav Neum je praktički do danas bez povratnih efekata. Ionako slabo naseljeno područje kroz koje prolazi cjevovod, nije priključeno na kanalizaciju pa ostaje samo sudjelovanje u troškovima eksploatacije. S druge pak strane za kanalizacijske sustave Župe dubrovačke i Komolca nisu ni projekti završeni. A ulaganje u ove sustave sigurno znatno brže vraća uloženi novac. I ovdje treba napraviti popis potrebnih objekata i neophodnih ulaganja. Mjesne zajednice Cavtat i Župa dubrovačka vrlo aktivno sudjeluju u ubrzavanju procesa rješavanja ovog problema. Za Cavtat je napravljen izvedbeni projekt kanalizacije, a za Župu do 1. ožujka 1991. treba biti gotova ekološka studija za izgradnju prečistača u Blatu. Zanimljiva je procjena MZ Cavtat, da bi se kanalizacijski sustav Cavtata mogao financirati iz boravišne takse ubrane samo na području Cavtata. I u slučaju prioriteta u izgradnji kanalizacijskih sustava, kao i mogućim finacijskim konstrukcijama bit će diskusije i odlučivanja u skupštinskim klupama.
Iako su u servisnu zonu Dubac već utrošena znatna sredstva na pripremu zemljišta, sam posao prijelaza javnog poduzeća "Čistoća" i javnog poduzeća "Libertas" u servisnu zonu iziskivat će dodatna financijska sredstva, te će se transfer obaviti u skladu s mogućnostima.
Od javnog poduzeća "Vrtlar" i/ili neke kvalificirane institucije zatražit će se projekt suvremenijeg održavanja gradskog zelenila. Komunalne inšpekcije maksimalno će se angažirati na nadziranju vanjskog izgleda grada.
Izgradnja novog gradskog groblja na Dupcu jedan je od onih pothvata koji su bezrazložno veliki i stoga neizvedivi. Zar nije pretjerano planirati izgradnju 12.000 grobnih mjesta, znajući da je od vremena Dubrovačke Republike do danas u Dubrovniku izgradjeno 2.500 grobova. Upravo se počelo raditi na istraživanju mogućnosti proširenja postojećih gradskih groblja. Ukoliko to ne bude moguće, treba svesti projekt na Dupcu u razložnije okvire.
Komunalni poslovi korespondiraju i s poduzećima koja nisu u izravnoj ovlasti općine, kao što su to Hrvatske ceste i Hrvatska elektroprivreda. Od Hrvatske elektroprivrede se traži da dovede javnu rasvjetu u stanje primjereno svjetski poznatom turističkom i kulturnom centru i u tom smjeru već teku odredjene aktivnosti.
Sve gradske prometnice, te nerazvrstane ceste na teritoriju općine spadaju u ovlast općinskog fonda za stambeno-komunalnu djelatnost. U tijeku je osmišljavanje što kvalitetnijeg održavanja ovih prometnica. Razmatra se javna licitacija.
Poljoprivreda i ribarstvo
U poratnom razdoblju katastrofalno se smanjio broj poljoprivrednog aktivnog stanovništva, a time su ostale zapuštene poljoprivredne površine. Maslinarstvo je, izmedju ostalog, za to najbolja ilustracija. Najvažniji uzrok ovakvog stanja bio je komunistički sustav koji je nastojao iskorijeniti sve što je bilo vezano uz privatno vlasništvo. Pored prisiljavanja ljudi da ulaze u zadruge, te beskrupuloznog ubiranja poreza u poljoprivrednim proizvodima, izvodile su se nacionalizacije i eksproprijacije.
Denacionalizacija zemljišta je proces koji se relativno lako može obaviti, pa nije čudno što je u ukupnom programu rada Izvršnog vijeća zauzela visoko peto mjesto. Konavosko polje, gdje egzitira ekstenzivna proizvodnja društvenih poduzeća, daje poticajni primjer za što skoriji početak ovog procesa.
U poljoprivrednoj proizvodnji je obrtaj novca tek oko jedanput godišnje a investicijski period traje i do pet godina. Stoga je potrebno naći način stimuliranja poljoprivredne proizvodnje povoljnim zajmovima. Potrebno je na razini odgovarajućeg općinskog fonda razmatrati atraktivne razvojne programe i podržavati ih, osobito ukoliko dolaze izravno od domaćih poljoprivrednika, kako bi se na taj način smanjio depopulacijski trend.
Važno je osigurati financiranje agronomske službe koja djeluje na razini općine, koja bi mogla pomoći u iniciranju i realizaciji razvojnih programa.
Proizvodnja zdrave hrane na još nezagadjenim poljoprivrednim površinama jedna je od realnih mogućnosti, s obzirom na sve jaču ekološku svijest. Natapanje poljoprivrednih površina, kao bitan preduvjet intenzivne proizvodnje, uklapa se u bitno strateško opredjeljenje i moći će se riješiti u skladu s planom vodoopskrbe općine.
Dodatna stimulacija ostanka na selu je i povećanje mirovina poljoprivrednika, za što se naša Općina preko svojih saborskih zastupnika treba založiti na razini republike. Isto tako trebalo bi zatražiti da se vino proglasi hranom i na taj način osloboditi proizvodnju vina pretjeranog iznosa poreza na promet. Ovo stoga jer je vinogradarstvo praktički jedina jaka poljoprivredna grana ovog područja. U vezi s tim potrebno je na republičkoj razini podržavati uvodjenje reda u proizvodnju i promet vina gdje je naslijedjena prava anarhija.
Oživljavanje maslinarstva potrebno je posebno stimulirati, jer je ovo tradicionalni maslinarski kraj. U obnavljanju šuma nastradalih od požara valja probati maksimalno rabiti sjeme tradicionalnih voćaka ovog područja: mjendula, rogača, murava, košćela i sl. Obrada voćki i branje plodova je pored ekonomskih učinaka najbolja preventiva protiv širenja požara, Požar se bitno lakše zaustavlja na mjestima gdje postoje ugažene staze i nema niskog raslinja.
Uzgoj školjki u Malostonskom zaljevu intenzivirat će se i dopuniti uzgojem riba u plovećim kavezima. Interes privatnih poduzetnika postoji i treba ga podržavati kao komplementarnu poljoprivrednu djelatnost. Ribarstvo će biti regulirano republičkim zakonima. Poreznim sustavom treba stimulirati tradicionalni način ribolova, a pažljivo dozirati lov kočama i podvodni ribolov.
Urbanizam i prostorno planiranje
Općina Dubrovnik ima površinu od 979 četvornih km, dužinu od 150 km, 575 km morske i 124 km kopnene granice. Ovo vrlo nepravilno i izduženo područje, veoma je teško i skupo nadzirati i usmjeravati glede prostornih zahvata, pogotovo uz postojeće krute propise, zastarjele načine izrade planova, lošu organiziranost pratećih službi i navike lobističkog odlučivanja. Na taj način je u ovom poratnom razdoblju na mjestima trajno devastiran prostor, izgubile su se prirodne prednosti, zapuštena su gradska i napuštena seoska područja. Divlja, nekontrolirana gradnja generirala je tisuće uglavnom neprikladnih gradjevina, bez prateće infrastrukture. Budući da se gradilo bez plana i često u žurbi bez dovoljno novaca i prikladne infrastrukture, stvorio se sindrom skučenosti prostora. I u posve novim naseljima nema dovoljno mjesta za parkiranje; prilazne ceste i ulice su preuske ili prestrme itd.
U zatečenoj situaciji Izvršno vijeće je interveniralo dosljednom primjenom propisa o rušenju bespravno podignutih objekata i s tim zaustavilo neugodni uzlazni trend uništavanja prostora. Usporedo s dosljednom primjenom zakona u zaštiti prostora od divlje gradnje stvarao se i koncept kojim se zatečeno stanje nastoji sanirati fiskalnim mjerama i objektivnom selekcijom gradjevina koje bi, unatoč bespravnom statusu mogle opstati. Na taj način, uz daljnje rigorozno rušenje, spriječava se ponovni zamah bespravne izgradnje. Koncept je izložen na prethodnoj skupštini i dobio podršku velike većine odbornika. Realizacija koncepta, koji u sebi sadrži i mogućnost kumuliranja novca dovoljnog za buduće planiranje i pripremu zemljišta, je u toku. Pored toga krenulo se i s izradom urbanističkih planova i to po prioritetima koji će biti izloženi na slijedećoj skupštini.
Poseban problem u ovom razdoblju predstavljala je planirana izgradnja marine u gruškom zaljevu. Izvršno vijeće je zateklo ovaj veliki projekt u fazi želja i opredjeljenja. Nije bilo pisanih dokumenata koji bi jasno definirali domete marine na ekonomskom, prostornom i ekološkom planu. Izvršno vijeće je formiralo komisiju, od svojih članova, koja je u vrlo kratkom roku definirala parametre potrebne za objektivnu procjenu gabarita marine, i koja je poslužila za izradu pretstudije. Unatoč nejasnoćama i preklapanjima u kompetencijama, ovaj hrvatski pilot projekt, koji bi Dubrovniku u skoroj budućnosti trebao uz kvalitetnu izgradjenost obale Gruškog zaljeva dovesti toliko potrebne goste visokih platežnih mogućnosti, zahtijevao je i promjenu urbanističkog plana, čiji je prijedlog takodjer točka dnevnog reda današnje Skupštine.
Velika poteškoća prostornog planiranja je neažurnost ili čak nepostojanje odgovarajućih topogarfskih katastarskih karata, kao podloge za izradu prostornih planova. Popis potrebnih karata treba dopuniti i odlučiti o prioritetima izrade.
Dakle, prihvaćajući kao činjenicu sporost u donošenju planova, koje život stalno demantira, Izvršno vijeće je odlučilo djelovati na tri načina i s tim ostvariti tri cilja:
1. Zaustaviti nekontroliranu gradnju osposobljavanjem inšpekcijskih službi i nemiješanjem u njihovu operativnost.
2. Sankcionirati zatečeno stanje tamo gdje je to moguće uz profiliranu fiskalnu ljestvicu.
3. Podupirati dotok svježeg kapitala investiranjem u prostoru, uz maksimalnu vizuelnu, ekološku i svaku drugu zaštitu, putem donošenja izmjena planova i davanja urbanističkih uvjeta, i na taj način, jednim zahvatom, ostvariti poboljšanja u stanju prostora i ekonomičnost upotrebe prostora.
Na izloženi način ostvarili su se preduvjeti za dugoročnije mirnije djelovanje u prostoru. Život će naravno donositi nove izazove, a jedino dosljednost u ostvarivanju ova tri cilja može vremenom ovaj naš prostor učiniti skladnim i uravnoteženim, kakav je bio u vrijeme naših predaka.
Medjutim, treba biti realan te na planu sredjivanja stanja u prostoru nije za očekivati brze i spektakularne rezultate, jer s pojedinim akcijama, kao što su evidencija u prostoru, u sklopu programa legalizacije bespravne izgradnje nastavljamo posao, koji je započet još u vrijeme Austro-Ugarske.
Školstvo
Zatečeno stanje u školstvu zaista nije sjajno: još ideologizirane školske knjige, programi nedefinirani, a nastavnici ne baš sasvim spremni u svakodnevni rad uvesti nov pristup nastavnoj gradji i promijeniti predznak sadašnjem i povijesnom vremenu. Srećom učenici su počeli učiti u drukčijoj atmosferi i na svom materinjem jeziku, što je bitna osnova za daljnji napredak.
Makar se školski standardi donose na republičkoj razini, Izvršnom vijeću preko člana zaduženog za prosvjetu ostaje dovoljno prostora za inicijativu.
Prijedlog mreže srednjih škola već je dan na javnu raspravu, a nakon skupštinske rasprave bit će predočen republičkom Ministarstvu prosvjete kao doprinos konačnom rješenju. Medjutim, zbog otvorenosti za ulaganja kapitala, stranog i domaćeg, i privatnog poduzetništva, moguće su nepredvidive migracije pučanstva. Općinski školski sustav treba pratiti trend i pravodobno intervenirati analizom tržišta radne snage, kako bi se održala optimalna razina motivacije, kako nastavnika tako i učenika.
Školstvo je implicirano u svakom resoru ovog programa rada. Znanosti su potrebni valjani kadrovi visoke stručne spremnosti. Posebnu pozornost treba dati dobrim studentima koji studiraju izvan općine, stimulirati njihov povratak jer je porazan postotak onih koji su se dosad vraćali. Inače treba razviti sustav praćenja nadarenih učenika , jer je činjenica da su nadareni učenici potencijalni kvalitetni kadrovi. Glede toga potrebno je podržati osnivanje klubova fizičara, matematičara, kemičara, ljubitelja filmske umjetnosti itd. Posebno treba podupirati uvodjenje programa umjetničkog odgoja, zatim umjetničkih obrta karakterističnih za dubrovačko područje (rad u drvu, kamenu, zlatu.) i obrta uopće.
Slikom i procjenom kvaliteta i kvantiteta školskog prostora, treba se postaviti sa zahtjevima prema republičkim investicijskim programima. O prostornom standardu izravno ovisi realizacija nastavnih programa, uspjeh učenika, dignitet profesije. Osim toga, politika prema školskom prostoru u izvangradskim naseljima neophodan je dio programa povratka pučanstva na selo (uz aktivnosti na području infrastrukture i poreza).
Funkcioniranje predškolskih ustanova, dječjih vrtića, zahtijeva posebnu analizu. Na tom području neophodne su inovacije i konkurencija. Treba podržati inicijativu za uvodjenje grupe s predškolskim odgojem na jednom od svjetskih jezika.
U cijelosti, treba iznalaziti nove, provokativne, metode nastave, naravno u skladu sa zakonom.
Promet
Prometni sustav općine karakterizira nepotpunost (jer nema željezničkog prometa) i velike sezonske varijacije. Specifičnost općine je u tom što je geografski unutar Hrvatske tako smještena da i bitno kvalitetniji cestovni promet i postojanje željezničkog prometa još je uvijek ne bi stavilo u prometno ravnopravan položaj s ostalim dijelovima Hrvatske. Nepostojanje željeznice, slaba cestovna veza i desetljećima marginaliziran pomorski promet, predstavlja golemu prepreku razvoju Dubrovnika i znači bitno smanjenje standarda života žitelja dubrovačke općine. Uprava nad elementima prometnog sustava organizirana je na republičkoj i općinskoj razini. Način upravljanja odredjen propisima izradjenim na načelima "samoupravnog socijalizma" pokazao se nedjelotvornim i skupim. Na razini općine prisutan je niz subjekata koji upravljaju prometnim sustavima, a medju njima postoje velike razlike u stupnju organiziranosti i ekipiranosti.
Gustoća cestovne mreže je zadovoljavajuća s obzirom na prirodne i demografske uvjete, te stupanj gospodarskog razvoja. Medjutim prometno tehničke karatkteristike ove mreže ne zadovoljavaju, osobito tijekom turističke sezone, što je ograničavajući čimbenik razvoja. Cestovna povezanost s ostalim dijelovima Hrvatske i zapadnim zemljama je trenutno jedina kopnena varijanta izlaska iz prometne izoliranosti. Tim se samo naglašava da je uspostava željezničke povezanosti Dubrovnika manje realna, makar ne znači da je za Dubrovnik manje zanimljiva. Početak realizacije magistralnih cestovnih pravaca u Hrvatskoj uz pomoć koncesija i stranog kapitala, daje nadu da i Dubrovnik može doći na red neočekivano brzo. Naravno, dosta toga će zavisiti o političkoj situaciji u susjednim republikama, pa čak i u Albaniji. U svakom slučaju prvi nacrti autoputa Dubrovnik - Split postoje, i na realizaciji tog projekta valja se maksimalno angažirati. U medjuvremenu čine se napori da u srednjoročni plan Hrvatske udje nova cesta Dubrovnik - aerodrom. U ovom slučaju postoji odredjeni manji interes stranog kapitala za izgradnju ceste uz koncesije.
U plan rekonstrukcije javnog poduzeća Hrvatske ceste, ulazi i pelješka cesta, koja bi se trebala rekonstruirati u etapama, čime bi se dobila znatno sigurnija, brža i kraća cesta i omogućio razvoj Pelješca i Korčule. Izgradnja mosta preko Rijeke dubrovačke ušla je u plan magistralnih cesta, već je izišao tender za čiji je otkup
zainteresirano više stranih tvrtki, a interes pokazuje i jedan domaći konzorcij. Ovdje je interes kapitala osobito izražen jer se most može otplatiti iz mostarine.
Već je u izradi sveukupni pregled potrebnih ulaganja u prometnice na području općine i to bez obzira na njihovu klasifikaciju. Ovaj pregled bit će prezentiran Skupštini kako bi zauzela stavove glede prioriteta.
Cestovni promet u mirovanju takodjer je kronični problem Dubrovnika i dade se riješiti izgradnjom modernih garaža. I ovdje nas na optimizam tjera izražen interes stranog kapitala za investiranje u garažni prostor. Kao i u drugim slučajevima brzina realizacije poslova je prilagodjena stabilnosti političke situacije.
Pored toga što Dubrovnik ima veoma lijepu prirodnu luku, te postoji pedesetak manjih lučica na dubrovačkom području, pomorski promet nije na visokoj razini. Iznimku predstavlja broj turističkih brodova koji uglavnom u ljetnim mjesecima pristaju u grušku luku. Budući da se bez željeznice ili autoceste ne može računati sa znatnim povećanjem prijevoza tereta, ostaje daljnji razvoj u putničkom prometu.
Nove brze brodske linije mogle bi bitno ublažiti prometnu izoliranost Dubrovnika. U tom smjeru mogu se uskoro očekivati znatni pomaci. Na taj način bi more ponovno postalo kao i nekad bitan uvjet povezanosti Dubrovnika.
Dubrovačka zračna luka je jedina prava veza Dubrovnika sa svijetom. Unapredjenje njenih mogućnosti uz izgradnju bolje cestovne veze s Dubrovnikom, daljnja je realna razvojna perspektiva.
Uspostavljanje hidrozrakoplovnih veza je moglo već startati da se nisu ispriječili savezni propisi o kontroli leta. Republička ovlast nad kontrolom leta vjerojatno je preduvjet da se uspostavi i ovakva vrsta povezanosti obalnog područja.
Telekomunikacije predstavljaju danas bitan preduvjet razvoja. Iako dubrovačka općina u tom pogledu nije izgubila tehnološki priključak, potrebno je poraditi na sinhronizaciji napora i kapitala koji se ulažu u izgradnju komunikacijskih objekata. Pored Hrvatskog radija i televizije, Hrvatske elektroprivrede, te Hrvatskih pošta, koje djeluju s republičke razine, u sustave veza ulažu i pojedine tvrtke.
Stambena problematika
Zakon o prodaji društvenih stanova stvorit će posve drukčije stanje u ovom bitnom dijelu svakodnevog života. Stoga je pravovremeno formiran Fond za stambeno - komunalnu djelatnost, na slijedećoj skupštini bit će usvajanje statuta Fonda. Obavlja se dostojna priprema za primjenu zakona, koji još nije stupio na snagu. Izmedju ostalog u toku je sistematiziranje podataka o prodaji općinskih stanova ( od 2500 stanova je 900 spremno za prodaju.
Donošenje spomenutog zakona i denacionalizacija neće u potpunosti riješiti postojeću stambenu krizu, makar će samo vlasništvo stvoriti povoljniju situaciju u održavanju stambenog fonda. Dakle treba pripremiti daljnje korake kako bi se stambena kriza u potpunosti svladala.
Daljnja sanacija stambene krize kanalizirat će se u tri smjera:
1. izgradnja kolektivnih stambenih objekata
2. izgradnja individualnih objekata
3. dovršenje djelomično završenih objekata.
S obzirom da su prva dva smjera već istestirana i dokazano pogubna za prostorne mogućnosti grada Dubrovnika, treba posebno analizirati treći način. Ovaj način je organizacijski najteži, ali s prostorno komunalnog aspekta najisplativiji. U tom smjeru postoji koncept, koji se testira i u slučaju povoljnog zaključka bit će iznesen na jednoj od slijedećih skupština.
Politikom kontrolirane visine stanarine sa socijalnog aspekta, te osiguranjem zajmova iz sredstava dobivenih prodajom stanova, općina može bitno ublažiti krizu. Dovodjenje stanarine na ekonomsku razinu treba biti sinhronizirano s početkom primjene novog zakona o prodaji stanova.
Obrana
Obrana od požara i sličnih nepogoda je osnovna zadaća općinskog Ureda za obranu. Deplasirano je na ovom mjestu iznositi detaljne planove. Dovoljno je spomenuti da je izgradnja sustava veza jedan od prioritetnih zadataka. U svakom slučaju poduzimaju se koraci da nas nepogode ne zateknu nespremne.
Industrija
Dubrovnik je kroz stoljeća veoma dobro živio od trgovine, obrta, pomorstva itd, dakle imao je stručno pokrivena sva tada poznata područja ljudske djelatnosti i time postizao neophodan sklad ljudske zajednice. Danas kada je industrija zauzela veliki dio mjesta obrtima, ona zajedno sa obrtništvom predstavlja neophodan komplement osnovnoj djelatnosti Dubrovnika - turizmu. Pod industrijom pritom ne treba podrazumijevati visoke tvorničke dimnjake i zagadjenu okolinu, već visoko produktivnu proizvodnju baziranu na stručnosti i fleksibilnosti prilagodbe potražnji na svjetskom tržištu i upotrebi najnovijih tehnoloških dostignuća.
U situaciji smo da industrija egzistira na ovom našem području, da od nje živi više od tisuću obitelji, da u industriji radi niz stručnjaka, koji predstavljaju dobrodošlu nadopunu kadrovima zaposlenim u turizmu. Konstatacije o čistoj proizvodnji trenutno ne stoje. Apsurdno je bilo usporedo razvijati turizam i nečistu industriju. Ali budući da industrijska tradicija postoji, tu činjenicu valja iskoristiti i sačuvati znanje i sposobnost industrijskih djelatnika, pružajući im mogućnost nastavka rada uz rigorozne ekološke kriterije. Da bi se pomirila ova dva donedavno nepomirljiva cilja, dakle egzistencija industrijske proizvodnje i čisti okoliš, treba obaviti slijedeće aktivnosti:
1. Definirati industrijske zone. Izvršno vijeće je već pokrenulo inicijativu za pronalaženje nekoliko alternativnih rješenja za smještaj industrijskih zona. Varijante sa svim negativnim i pozitivnim pokazateljima trebale bi biti iznesene pred Skupštinu općine.
2. Definirati standarde u koje se industrija mora uklopiti. Ovi standardi diktirat će koncepciju razvoja industrije.
Za Dubrovnik bi dakle bilo dobro da pored osnovne gospodarske grane turizma, uz tradicionalno pomorstvo i trgovinu, zadrži i modernu industriju, kako bi i dalje u vremenskoj skali egzistirao kao jedna zaokružena i uravnotežena zajednica.
Turizam
Turizam je bez sumnje glavni oslonac dubrovačkog gospodarstva, što se preko poreza reflektira na sva ostala područja. Zbog toga ovoj grani gospodarstva i s razine općine treba posvetiti posebnu pozornost. Skladni rast turističke ponude i potražnje narušen je na ovom našem području nevjerojatnim načinom zaključivanja da samo masovna izgradnja znači i povečanje prihoda. Brojila su se i broje noćenja kao glavni pokazatelj uspjeha. Kad je čak i to mjerilo počelo govoriti o padu zanimanja turista, gradilo se i dalje. Danas je Dubrovnik
prekapacitiran. Infrastruktura i prometne veze su neuskladjene s brojem postelja. Razina usluga ne odgovara njegovom svjetskom imenu. Promicanje njegovih turističkih mogućnosti je jednako industrijsko, kao što je i usluga industrijska. Dubrovnik konkurira sam sebi. Dakle, može se zaključiti slijedeće: izgradnja velikih hotelskih kompleksa je stvar prošlosti. Novac treba usmjeravati u već postojeće kapacitete, rekonstruirati ih, dotjerati na razinu koju ime Dubrovnika zahtijeva. Za to je dosta hitno potrebna i analiza stupnja amortiziranosti turističkih objekata. Možda nije suvišno napomenuti tj ponoviti, da bi se za to potrebni dodatni kapital trebao pojaviti iz inozemstva ili od strane domaćeg pučanstva u procesu pretvorbe vlasništva.
što se s razine općine može u međuvremenu učiniti?
Mogu se ispitati perspektive razvoja kongresnog turizma, i otkloniti uočene prepreke na tom polju. Iskustva na tom području postoje, a napisane su i vrijedne studije pa bi ih trebalo primijeniti.
Nautički turizam na jednoj bitno višoj razini ulazi nam na velika vrata. Treba izvršiti globalnu procjenu razvoja ovog vida turizma na našem području, osobito s prostornog i ekološkog aspekta, kako se očekivani veliki učinci ne bi u daljnjem razvoju izgubili.
Promicanje turizma valja sinhronizirati na općinskom, ali i na državnom hrvatskom nivou. Slogan "Dubrovnik je hrvatski" mogao bi biti početak stvaranja nove turističke marke i Dubrovnika i Hrvatske u poslovnom turističkom svijetu. To bi mogao biti početak debalkanizacije slike Dubrovnika.
Čisti okoliš i novi moderni medicinski objekti omogućit će i razvoj zdravstvenog turizma. Ovaj vid turizma mogao bi biti bitan komplement u turističkoj ponudi, osobito izvan glavne turističke sezone.
Način poticanja turizma poreznim sustavom, osobito ako u poreze ubrojimo i boravišnu taksu vrlo je interesantan. Neke pomake u tom smjeru predlaže Izvršno vijeće putem odluke o porezima. Na primjer, predlaže se potpuno oslobadjanje od poreza i boravišne takse u zimskim mjesecima.
Izvršno vijeće je već potaklo potpisivanje izjave o lojalnom nastupu na turističkom tržištu svih turističkih subjekata općine. Sastanak s turističkim djelatnicima je održan i Izjava je bezrezervno podržana. Turistički savez općine u suradnju s hoteljerima izradit će prilog Izjavi koji sadrži deklarirane minimalne cijene, a potpisivanje Izjave i izbor Suda časti planirano je za 11. ožujka 1991. Učinci će se moći zbrojiti nakon turističke sezone. Nelojalni potezi koje ustvrdi Sud časti bit će dostupni javnosti putem informacijskih medija. Na ovaj način se postupno uvodi permanentno praćenje razine usluga, što je nužan preduvjet stvaranja turističke marke.
Izvršno vijeće će potaknuti izradu analiza potrebnih za pravilne procjene i poteze a u vezi su s turističkom djelatnošću. Tu se može ubrojiti pregled komplementarnosti velikih i malih turističkih tvrtki, analiza ravnoteže stalne i sezonske radne snage, analiza potreba glede obrazovanja u turizmu.
Strategija prvenstvenog usmjeravanja na rekonstrukciju postojećih objekata ne sprječava izradu prijedloga mogućnosti daljnje turističke izgradnje. Ovakav prijedlog dobro će doći u iznimnim situacijama, a ubuduće može osigurati mirno promišljanje i odlučivanje.
Kultura
Nepotrebno je naglašavati kulturnu tradiciju Dubrovnika. Vjerojatno iz štovanja te tradicije, u prethodnom razdoblju u tom smjeru je potrošeno mnogo novaca, i to osobito u manifestaciju nazvanu "Dubrovačke ljetne igre". Nesporna je činjenica da je tijekom godina ovaj centralni dogadjaj u glavnoj turističkoj sezoni imao uzlaze i padove, ali i dovodio Dubrovnik na pozornicu kulturnih zbivanja Europe i svijeta. Na dubrovačkim ljetnim pozornicama prodefilirala su mnoga znana svjetska umjetnička imena. No, pored toga Ljetne igre su bile i okupljalištem velikog broja umjetničkih anonimaca, što samo po sebi ne bi bilo loše, da na to Dubrovnik i Hrvatska nisu trošili golemi kapital. Programska osnova mora biti vrhunska kvaliteta, a to pretpostavlja angažiranje velikih umjetnika. Sadržaj mora biti bitan, a okvir sporedan, a ne da se dogadja potpuno suprotno. Moramo se dogovoriti koji dio programa Festivalu daje medjunarodne dimenzije (s obzirom na turizam) i koliko što košta. Ljetne igre su u skladu s tadašnjim običajem da promjena forme zamjenjuje promjenu sadržaja ili otkrivanje biti, mijenjale svoje formalno ustrojstvo. Sada je došlo vrijeme da se konačno zaigra otvorenim kartama, da Grad i Republika kažu koliko maksimalno mogu potrošiti na tu manifestaciju, a da odabrani upravljački tim od tih novaca napravi maksimalni kulturni dogadjaj. Premda nije za očekivati da se ovakva manifestacija u potpunosti izravno isplati, moguće je zamisliti da prihod od ulaznica, reklama i sl može u usporedbi prema rashodima biti povoljniji od sadašnjih 1 : 10. Održavanje sličnih manifestacija izvan glavne turističke sezone takodjer je mogućnost koja ima svoju težinu. Budući da je Izvršno vijeće bilo prisiljeno svojim odlukama sanirati gubitke ove manifestacije, osjeća se pozvanim da sudjeluje u budućem ustrojstvu ove manifestacije. Ljetne igre nalaze se u okviru radne organizacije "Festival Dubrovnik" zajedno s kazalištem i gradskim orkestrom. Slični kriteriji i razmišljanja odnosit će se i na ova dva dijela poduzeća, koji takodjer zasigurno mogu bolje poslovati.
Općinska uprava može svojim djelovanjem pomoći u nalaženju smještaja kulturnih institucija. To se prije svega odnosi na knjižnice i čitaonice, te Dubrovački muzej. Adekvatni smještaj treba dobiti i Hrvatsko društvo likovnih umjetnika. Izvršno vijeće je svojim odlukama pomoglo smjestiti i na taj način obnoviti rad Matice hrvatske.
Potrebno je pokrenuti konstituiranje muzeja grada Dubrovnika. U muzeju bi bio prikazan kontinuitet povijesti Dubrovnika do današnjih dana. Time bi bila popunjena praznina od propasti Dubrovačke Republike, i konačno izbrisana nevjerojatna ideja da se za samo četiri godine dubrovačke povijesti osnuje muzej - muzej revolucije.
Takodjer trebalo bi naglasiti, da je nužno učiniti analizu djelovanja kulturnih institucija unutar školskog sustava, kao nužnog dijela odgojne funkcije kulture.
Energetika
Dubrovnik je relativno slabo opskrbljen električnom energijom. Svaki malo veći novi potrošač veliki je problem i dodatno komplicira izdavanje energetskih suglasnosti. Okolica Dubrovnika je u tom smislu u još slabijem položaju. Plinska mreža ne postoji, a upotreba alternativnih izvora svela se na nekolicinu sunčevih kolektora za zagrijavanje vode, te pokoja toplinska crpka.
Ova situacija je paradoksalna s više aspekata. Prvo, u blizini se nalazi prijenosni sustav 400 KV u 20 km udaljenom rasklopnom postrojenju Mokro polje, a Dubrovnik se sa širom okolicom napaja preko jednog dalekovoda od 110 KV iz Trebinja. Drugo, u samoj dubrovačkoj općini radi jedna od najekonomičnijih i pogonski najspremnijih hidroelektrana, hidroelektrana "Plat", da ne računamo čak tri hidroelektrane i jednu termoelektranu u neposrednoj blizini Dubrovnika, u susjednoj republici. Doduše, postoji i 110 KV veza s Čapljinom, ali iz tog smjera se ne mogu dobiti dovoljne količine energije. Treće, na samom gradskom području postoji energetski resurs, koji bi bio dovoljan za pokrivanje potreba Dubrovnika - izvor rijeke Omble. Pored svega dubrovačko područje ima veliki broj sunčanih sati i čistu atmosferu, što su neophodni preduvjeti za maksimalnu uporabu sunčeve energije. Putnici koji avionima slijeću na dubrovački aerodrom znaju snagu bure, a silina juga baca valove preko Lovrijenca. Upotreba elektrana na vjetar i snagu mora, može se naći na dubrovačkom području samo u novinskim člancima i napisima sačuvanim u dubrovačkim knjižnicama. U nekoliko zadnjih godina dogodio se i reverzibilni proces zagrijavanja stanova izgaranjem drva i ugljena, pa je u zimskim danima Dubrovnik počeo mirisati na prave centre teške industrije.
Iznesene konstatacije navode na slijedeće aktivnosti:
1. Ocijeniti kao komplementarne ili alternativne mogućnosti izgradnju hidroelektrane "Ombla" i dalekovoda prema rasklopnom postrojenju Mokro polje ili hidroelektrani "Plat". Dosadašnji istražni radovi na hidroelektrani "Ombla" ukazuju na isplativost investicije, a optimizam ulijevaju mogućnosti finaciranja iz prodaje vode u inozemstvo. Hidroelektrana bi, naime, takvu mogućnost povećala dizanjem razine akumulacije s čime bi se dobio stabilniji izvor pitke vode tijekom godine.
2. Napraviti program mogućnosti manjih vodotokova (dogradnja još jednog agregata u hidroelektrani Zavrelje, izgradnja manje hidroelektrane na rijeci Ljuta).
3. Procijeniti mogućnosti početka eksploatacije alternativnih energetskih izvora ( sunce, vjetar i valovi). Individualnu aktivnost na tom planu Izvršno vijeće potiče prvim prijedlozima poreznih olakšica.
4. Izraditi katastar elektroenergetskih vodova, jer bi se tada lakše upravljalo mrežom, i olakšao rad općinskim službama u stambeno komunalnom području te projektnim organizacijama. Za izradu ovog katastra mjerodavna je elektrodistribucija pa se ovom prigodom potiče početak rješavanja ovog problema.
Energetska budućnost Dubrovnika je ipak vrlo optimistična i nikako ne bi smjela biti kočnicom njegovog razvoja.
Financije
Prošla godina je završena s uravnoteženim općinskim proračunom. Zbog znatnog smanjenja funkcionalnih rashoda, pojavio se i izvjestan višak prihoda nad rashodima, koji se utrošio za intervencije izvan općinske uprave. Dakle, može se zaključiti da je počeo proces ozbiljnijeg gospodarenja novcem skupljenim od poreznih obveznika.
Početkom ove godine izišao je zakon koji propisuje maksimalnu općinsku poreznu stopu iz plaća. Taj zakon znači potrebu drastičnog smanjenja dosadašnje općinske stope. Budući da druge općine ne financiraju izgradnju nove bolnice i da ne izdvajaju ovoliki novac za financiranje festivala, dubrovačka općina se našla u dvojbi da li nastaviti ove dvije posebne aktivnosti ili ih prekinuti. Da se ne bi ugrozio završetak bolnice Izvršno vijeće je zbog kratkoće vremena izravno zatražilo od vlade Republike Hrvatske izuzeće u maksimiranju općinskog poreza. Ovaj zahtjev je danas na dnevnom redu Skupštine i vijećnici se mogu suglasiti sa zahtjevom ili ga stornirati.
Ustrojavanje fondova koji su nadomjestili SIZ-ove, novi način financiranja zdravsta i školstva, skupljanje svih općinskih doprinosa i poreza u jednu poreznu stopu, obvezno izdvajanje dijela boravišne takse itd., uz neizvjesnu ali s razine republike zamrznutu organizaciju općinske uprave, tvori niz parametara koji utječu na finacijski dosta neizvjesnu 1991. godinu. Zakon o pretvorbi društvenih tvrtki, prodaja društvenih stanova, te fiskalno sankcioniranje bespravne gradnje mogli bi generirati dosta novaca. Tako se nalazimo u paradoksalnoj situaciji da može doći do ugrožavanja finaciranja najneophodnijih funkcija i do nereguliranog načina trošenja neplanirano prikupljenog novca. Umirujuće je jedino to što već postoje procjene i projekti za utrošak novca ako se pojavi, makar dosadašnji koeficijent obrtaja novca raspršenog po raznim računima nije bio sjajan i ta situacija se zbog naslijedjenih odnosa vrlo sporo mijenja.
Osnovno mjesto usmjeravanja novca s razine općine je infrastruktura. Infrastrukturna ulaganja u vodoopskrbu, promet, energetikue i sl. treba ujediniti u zajedničkom pregledu, kako bi se dobio bolji uvid i lakše odredio prioritet. Najvažnije je na ovim područjima platiti izradu projekata, što čini obično par postotaka ukupnog posla, i na taj način ako se pojavi svježi kapital, moći promptno usmjeravati novac. Isto tako rješavanje katastarskih i vlasničko pravnih poslova uglavnom zahtjeva više vremena nego novaca, pa u tom smjeru treba intenzivirati aktivnosti i plasirati odgovarajuća sredstva.
U cilju racionalnije upotrebe financijskog potencijala, valja ispitati mogućnost formiranja tržišta novca i vrijednosnih papira na razini općine.
Upotreba novca kojim raspolažu mjesne zajednice nije dovoljno sinkronizirana i nakon provedene analize poduzet će se odgovarajući koraci.
Tvrtke čije je sjedište izvan Dubrovnika upotrebljavaju marku Dubrovnika za svoje poslovanje, a vrlo malo sudjeluju u financiranju zajedničkih potreba. Treba ispitati potencijal ovih tvrtki i uključiti ih u aktivnosti od interesa za dubrovačko područje. Ovdje ne valja miješati već poslane račune za isticanje tvrtke poduzećima iz Srbije, što je samo uzvratna mjera.
Izvršno vijeće je dalo niz primjedbi i prijedloga na novu poreznu odluku, koja je bila pred viječnicima na prošloj skupštini. Primjedbe i prijedlozi odnose se uglavnom na pojednostavljenje postupka naplate poreza i stimuliranje poduzetniŠtva osobito u deficitarnim djelatnostima i pasivnim dijelovima općine.
Znanost
Za područje znanosti i ekologiju zadužen je jedan član izvršnog vijeća, što predstavlja iznimku u općinama na području Hrvatske. Znanstvenom radu treba u svakom slučaju dati odgovarajuće mjesto jer je on osnova razvoja na svim područjima. Znanstveni rad se u Dubrovniku obavlja u dvadesetak institucija i ustanova. Namjera je da se putem stručne službe Ureda za znanost, prosvjetu i kulturu, snimi situacija i tako dobije popis aktivnih znanstvenih radnika, opreme i prostora, te probleme s kojima se susreću, a koji se mogu riješiti na razini grada.
Od tekuće aktivnosti neophodno je pospješiti formiranje Instituta za genetiku u Rožatu, te znanstveno nastavne jedinice Zagrebačkog sveučilišta na Lokrumu.
Razmotrit će se formiranje znanstvene jedinice za istraživanje graditeljskog naslijedja pri Mediteranskom centru za graditeljsko naslijedje Sveučilišta u Splitu.
Najstarija kulturna i znanstvena ustanova u Dubrovniku je Prirodoslovni muzej utemeljen donacijom Antuna Dropca 1873. godine. Muzejske zbirke su 1958 iz Palače Pucić prenešene u samostan na Lokrumu. Posljednjim potresom zgrada samostana je znatno oštećena pa su zbirke zapakirane i prenešene u prostor tvrdjave sv. Ivana. Smrću znanstvenog voditelja i odlaskom u mirovinu preparatora, muzej je ostao i bez stručnog osoblja. Neophodno je istaknuti da su neke zbirke od neprocjenjive kulturne i znanstvene vrijednosti. Stoga je potrebno riješiti sudbinu prirodoslovnih zbirki osiguranjem adekvatnog prostora i zapošljavanjem odgovarajućih stručnjaka, ili predajom zbirke Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu.
Znanstvenici su u prethodnom razdoblju obično bili na periferiji društvenih zbivanja, a njihov ugled je bio u korelaciji sa stupnjem "moralno političke podobnosti", a ne s brojem, kvalitetom i svjetskom valorizacijom publiciranih znanstvenih radova. Mnogi istaknuti znanstvenici su umrli bez ikakvog javnog priznanja, kao dr. Vinko Foretić i dr Ivan Tutman. Ovogodišnjom Nagradom grada Dubrovnika dr Vinku Foretiću ispravljena je jedna od nepravdi. Sve nepravde povijesti neće se nikad moći ispraviti, ali zato treba nastojati ubuduće objektivnost uzeti kao jedino mjerilo znanstvene valorizacije.
Šport
Športske organizacije se obično pojavljuju kao tema rada Izvršnog vijeća ( da li i Skupštine) kad im je potreban novac ili prostor, dakle u oba slučaja novac. Paradoksalna je činjenica da se najviše novca trošilo na poluprofesionalni ili profesionalni šport, a da je pomoć amaterskim športašima, a pogotovo rekreativcima i školskim ekipama minimalna. Profesinalne športaše bi trebali u normalnim uvjetima financirati vlasnici klubova, sponzori i prihod od ulaznica koje prodaju zahvaljujući svojoj profesionalnoj kvaliteti. Budući da se ovo područje ne može promatrati izolirano, promjene koje su zahvatile sva područja života u Hrvatskoj, odrazit će se i na razini športa. Profesionalni športski pogoni bit će financirani isključivo svojom djelatnošću. Pojedini športski klubovi dobit će vlasnike, kojima će to biti izvor profita ili pak nadopuna drugih djelatnosti.
Općina mora biti spremna svoju financijsku pomoć usmjeriti u razvoj športa na razini osnovnih i srednjih škola, te omogućiti rekreaciju svim gradjanima. Na taj način se podiže razina zdravlja i fizičke sposobnosti pučanstva što ima nemjerljive učinke u cjelokupnom životu. Za početak treba napraviti pregled djelovanja športskih klubova unutar školskog sustava.
Profesionalni šport kao izvor zabave odredjenom, ne malom, broju žitelja, valja promicati poreznom i prostornom politikom, a nikako dotacijama.
Zaključak
Na kraju nije suvišno i ovom prilikom istaći neke činjenice vezane za strateške točke, iznesene na zajedničkoj sjednici Skupštine Općine Dubrovnik 26. rujna 1990. Ne spominjući same strateške točke, iznijet ću neke činjenice vezane uz njih i to redoslijedom iznesenim na spomenutoj sjednici.
Svjedoci smo daljnjih napora vrhovništva naše Republike Hrvatske u izgradnji suverene države. Svim našim aktivnostima u proteklom razdoblju podržavamo te napore i nadamo se da smo svojim skromnim doprinosom olakašali teško breme poslova i odgovornosti koje naše hrvatsko vrhovništvo nosi (Država).
Moralne norme uobičajene u zapadnom političkom i poslovnom svijetu, za pojedince na ovom području su nešto sasvim tudje, pa će proteći još dosta vremena da se ukorijene i budu jednom od bitnih osnova razvoja (Moral).
Neki rezultati u osiguranju bitnog resursa za održanje života i poticanje razvoja u pasivnim krajevima naše općine su postignuti, a veliki rezultati u tom smjeru mogu se očekivati u procesu privatizacije društvenog vlasništva, koja može omogućiti doticaj obilne sume novca neophodne za postizanje ovog strateškog cilja. Već je sagledana cjelokupna potreba za magistralnim vodovodima na području naše općine i procijenjena vrijednost po segmentima i ukupno. Budući da se rješenje vodoopskrbe ne može očekivati preko noći, poduzete su i neke mjere kako bi onima koji nemaju tekuću vodu olakšali čekanje na dan kad će je imati (Voda).
Borba izmedju čovjeka i prostora završavala je u bliskoj prošlosti na štetu ovog posljednjeg. Postoje očiti znaci zaustavljanja uzlaznog trenda divljanja u prostoru, a koncepcija sanacije je izložena i prihvaćena u općinskoj Skupštini i u početnoj je provedbenoj fazi (Prostor).
Za proljeće ove godine mogu se najaviti dvije činjenice kao pokazatelji trenda izlaska iz prometne izoliranosti Dubrovnika od ostale Hrvatske i zapadnog svijeta, kojemu Dubrovnik kroz povijest pripada. Dubrovnik se novim modernim pomorskim prometnim sredstvima počinje povezivati s drugim jadranskim gradovima unutar i izvan Hrvatske. Most preko Rijeke dubrovačke je ušao pod ovlast Republike kao priorietni pravac, i za njega Republika raspisuje javni natječaj. Budući da već postoje jako zainteresirani strani ulagači, za očekivati je da će se aktivnosti na njegovu završetku odvijati takvim tempom da će biti završen do sredine 1993 (Promet).
Osnutak javnog vodoprivrednog poduzeća pored vodoopskrbe značit će i mogućnost ulaganja u melioraciju. U prioritetne planove Republike ući će natapanje Konavoskog polja, čime bi se učinio značajan pomak u proizvodnji hrane (Hrana).
U toku su istraživanja potrebna za gradnju hidoelektrane na Ombli. Već ranije spomenutom prodajom vode moguće je zatvoriti financijsku konstrukciju i u blizini grada dobiti stabilan izvor električne energije na razini gradske potrošnje (Energija).
CETERUM CENSEO CIVITATEM ESSE CONSTRUENDAM
Prilog: Terminski plan aktivnosti
Zadatak Izvršitelj Rok Područje
1 Izgradnja NMC (izvori financiranja) Novi medicinski centar 03/91 Zdravstvo
2 Prijelaz iz društvenog u privatno (izbor) Komisija za gospodarstvo I.V. 06/91 Gospodarstvo
3 Plan zaštite izvorišta pitke vode Vodovod 09/91 Ekologija
4 Projekt vodoopskrbe općine (troškovi po područjima) Vodovod 01/91 Kom.posl
5 Način denacionalizacije Uprava za vlasničko pravne poslove 04/91 Poljodjelstvo*
6 Dinamika vodoopskrbe (prioritetna lista) Skupština 04/91 Kom.posl
7 Način legalizacije bespravnih objekata Ured stamb. k. 01/91 Urb. i pr. pl.
8 Prijedlog lociranja industrijskih pogona Komisija IV 03/91 Ekologija
9 Reorganizacija srednjeg školstva Sekretarijat prosvjete i kulture 05/91 Školstvo
10 Mogućnosti nabave suvremenije medicinske opreme Novi medicinski centar 04/91 Zdravs. s.r
11 Analiza kadrovske ekipiranosti školstva Sekretarijat prosvjete i kulture 09/92 školstvo
12 Plan izgradnje autoceste prema Splitu i Zagrebu Hrvatske ceste 05/91 Promet
13 Način zbrinjavanja starih i nemoćnih osoba Centar za socijalni rad 04/91 Zdr. i s.r.
14 Mogućnosti reoraganizacije rada u zdravstvenim us. Medicinski centar 04/91 Zdr i s. r.
15 Osnivanje fonda stambeno komunalne djelatnosti Izvršno vijeće 01/91 Urb. i pr. pl.
16 Način rješenja prometa u mirovanju Fond za stambeno komunal. dj. 07/91 Promet
17 Procjena vrijednosti društvenih poduzeća Komisija za gospodarstvo IV 05/91 Gospodarstvo
18 Ubrzanje načina rješavanja zahtjeva za stamb. izg. Sekretarijat za stambeno kom. p. 05/91 Urb. i pr. pl.
19 Plan izgradnje autoceste do zračne luke Hrvatske ceste 05/91 Promet
20 Način unapredjivanja pomorskih veza Dubrovnika "Luka" Dubrovnik 10/91 Promet
21 Prijedlog praćenja zagadjenja zraka, vode, mora i tla Biološki zavod 04/91 Ekologija
22 Način upotrebe pitke vode kao značajnog razvojnog resursa Vodovod 05/91 Ekologija
23 Koncepcija čišćenja grada po europskim standardima Čistoća 04/91 Kom. posl.
24 Revizija plana za izvanredne prilike Sekretarijat za narodnu obranu 04/91 Obrana
25 Izgradnja sustava veza "Mosor" Sekretarijat za narodnu obranu 05/91 Obrana
26 Način praćenja i stimuliranja nadarenih učenika Sekretarijat prosvjete i kulture 08/91 Školstvo
27 Prioriteti izgradnje kanalizacijskih sustava Skupština 04/91 Kom. posl.
28 Analiza stvarno potrebnog broja ležaja u NMC Medicinski centar 04/91 Zdravstvo i s.r.
29 Način fiskalnog stimuliranja razvoja poljoprivrede Sekretarijat za gospodarstvo 06/91 Poljodjelstvo
30 Definiranje industrijskih zona Komisija IV 05/91 Industrija
31 Popis potrebnih ulaganja u ceste na području općine Boris Orešić 03/91 Promet
32 Mogućnosti razvoja terenskih ambulanti Primarna zdravstvena zaštita 04/91 Zdravstvo i s.r.
33 Kanalizacijski sustavi općine (mjesta i troškovi) JVP Dubrovnik 06/91 Kom.posl
34 Način obrade i dispozicije otpadnih voda Sanitarna inšpekcija 05/91 Ekologija
35 Perspektive razvoja kongresnog turizma Gospodarska komora 07/91 Turizam
36 Optimizacija sustava gradskog i prigradskog prometa JP "Libertas" 05/91 Promet
37 Reorganizacija Festivala Dubrovnik Festival Dubrovnik 03/91 Kultura
38 Optimiziranje sustava veza (PTT, radio, TV, interne veze) Hrvatske telekomunikacije 07/91 Promet
39 Vizija optimalnog razvoja nautičkog turizma Zavod za ekonomiku i statistiku 05/91 Turizam
40 Mogućnosti uvodjenja fundamentalno novih metoda u školstvu Sekretarijat prosvjete i kulture 01/92 Školstvo
41 Osnutak opć. agencije za procj. i trg. nekretn. i tvrtkama Gospodarska komisija IV 07/91 Gospodarstvo
42 Analiza deficitarnih zanimanja Sekretarijat prosvjete i kulture 03/91 Školstvo
43 Analiza djelovanja centra za socijalni rad Sekretarijat za zdravstvo 05/91 Zdravstvo i s.r.
44 Pregled i ocjena potrebnih školskih prostora Sekretarijat prosvjete i kulture 06/91 Školstvo
45 Projekt sinkronizacije i optimizacije promidžbe turizma Turistički savez 02/92 Turizam
46 Ocjena prioritetnih ulaganja u ceste Hrvatske ceste 04/91 Promet
47 Koncepcija optimalnog funkcioniranja agronomske službe Stanica za južne kulture 04/91 Poljodjelstvo
48 Analiza iskorišt. financ. sredstava po MZ Sekretarijat za financije 05/91 Financije
49 Mogućnosti razvoja zdravstvenog turizma Gospodarska komora 08/91 Turizam
50 Plan rješavanja priorit. lokacija za značajnije korisnike Zavod za prostorno planiranje 01/92 Urb. i pr. pl.
51 Stanje realizacije HE Ombla HE "Dubrovnik" 08/91 Energetika
52 Projekt ublažavanja stambene krize Sekretarijat za stambene posl. 06/91 Urb. i pr. pl.
53 Analiza poreznog opterećenja turističkog gospodarstva Uprava prihoda 04/91 Turizam
54 Realizacija uključenja općine Dubrovnik u 400 KV mrežu Hrvatska elektroprivreda 05/91 Energetika
55 Prijedlog izgradnje spalionice otpada Fond za stamb. kom. posl. 12/92 Kom.posl.
56 Programi izrade generalnih urbanističkih planova Zavod za prostorno planiranje 07/91 Urb. i pr. pl.
57 Aktiviranje financija tvrtki sa sjedištem izvan općine Sekretarijat za financije 05/91 Financije
58 Analiza raspodjele i upotrebe boravišne takse Turistički savez 04/91 Turizam
59 Prijedlog utemeljenja ekološkog poreza Uprava prihoda 12/91 Ekologija
60 Rješenje gradskog ulaza/izlaza Zavod za prostorno planiranje 09/91 Promet
61 Prijedlog uvodjenja permanentne ocjene kvalitete usluga Turistički savez 06/91 Turizam
62 Način saniranja onečišćenja Gruškog zaljeva Pretstudija 01/91 Ekologija
63 Plan prioriteta izrade karata Zavod za prostorno planiranje 07/91 Urb. i pr. pl.
64 Mogućnosti popunjavanja redovitog školskog prog. tečajevima Sekretarijat prosvjete i kulture 10/91 Školstvo
65 Pregled djelovanja kultur. institucija u školskom sustavu Sekretarijat za kulturu 04/91 Kultura
66 Analiza ravnoteže stalne i sezonske radne snage Zavod za ekonomiku i statistiku 10/91 Turizam
67 Mogućnosti uspostavljanja hidrozrakoplovnih veza Dubrovnika Lučka kapetanija 12/91 Promet
68 Mogućnosti natapanja poljodjelskih površina Zavod za planiranje 07/91 Poljodjelstvo
69 Komplementarnost velikih i malih turističkih tvrtki Zavod za ekonomiku i statistiku 03/92 Turizam
70 Način integracije djece s teškoćama u razvoju Sekretarijat prosvjete i kulture 07/91 Školstvo
71 Status formiranja instituta za genetiku u Rožatu Interuniverzitetski centar 11/91 Znanost
72 Dugoročna koncepcija razvoja industr. - kapaciteti i vrsta Zavod za planiranje 05/91 Industrija
73 Prijedlog suvremenog održavanja javnog zelenila Vrtlar 09/91 Kom.posl.
74 Preseljenje JP "Čistoća" u servisnu zonu Dubac JP "Čistoća" 01/92 Kom.posl.
75 Formiranje znanstvene jedinice za istraž. grad. naslijedja Mediteranski centar Split 06/91 Znanost
76 Analiza potreba glede obrazovanja iz turizma Ekonomski institut 06/91 Turizam
77 Stanje javne rasvjete i prijedlog održavanja Hrvatska elektroprivreda 09/91 Kom. posl.
78 Preseljenje JP "Libertas" u servisnu zonu Dubac JP "Libertas" 03/92 Kom.posl.
79 Perspektiva podizanja mirovina poljoprivrednika Zavod za planiranje 08/91 Poljodjelstvo
80 Procjena načina rješenja povećanja kapaciteta groblja JP "Boninovo" 09/91 Kom.posl.
81 Uvodjenje učenja jezika u predškolske ustanove Sekretarijat prosvjete i kulture 08/91 Školstvo
82 Zdravstvo i geopolitički položaj Dubrovnika Medicinski centar 04/91 Zdravstvo i s.r.
83 Prijedlog rješenja prirodoslovnih zbirki Biološki zavod 12/91 Znanost
84 Projekt uspostave trgovine vrijednosnim papirima Gospodarska komisija I.V. 09/91 Gospodarstvo
85 Status uspostave znanstv. jedinice zagr. sveuč. na Lokrumu Biološki zavod 05/92 Znanost
86 Dugoročno rješenje longitudinalnih gradskih prometnica Zavod za prostorno planiranje 03/92 Promet
87 Mogućnosti upotrebe alternativnih energetskih izvora Hrvatska elektroprivreda 12/91 Energetika
88 Pregled potencijalnih lokacija za turističku izgradnju Zavod za prostorno planiranje 05/91 Turizam
89 Konstituiranje muzeja grada Dubrovnika Dubrovački muzeji 09/91 Kultura
90 Promlematika smještaja knjižnica i čitaonica Dubrovačke knjižnice 06/91 Kultura
91 Stupanj amortiziranosti turističkih objekata Gospodarska komora 01/92 Turizam
92 Status provodjenja zakona o vinu Zastupnici u Saboru 12/91 Poljodjelstvo
93 Pregled djelovanja športskih klubova unutar školskog sustava Sekretarijat prosvjete i kulture 11/91 Šport
94 Rješenje prikupljanja sekundarnih sirovina JP "Čistoća" 09/91 Kom.posl.
95 Plan izgradnje pelješke ceste Hrvatske ceste 05/91 Promet
96 Program iskorištavanja malih vodotokova (Zavrelje, Ljuta ..) HE Dubrovnik 11/91 Energetika
97 Iniciranje izrade katastra elektroenergetskih vodova Hrvatska elektroprivreda 02/91 Energetika
98 Način financiranja športskih organizacija Športski savez općine 06/91 Šport
99 Stanje bavljenja špotrom po starosnim kategorijama Športski savez općine 12/91 Šport
100 Rješenje smještaja zavoda za zaštitu spomenika kulture Zavod za zaštitu spomenika kulture 08/91 Kultura
101 Način smještaja dubrovačkog muzeja Dubrovački muzej 09/91 Kultura
102 Problematika smještaja HDLU HDLU 12/91 Kultura
* vrijedi za sve