Spominje se pod naslovom Promjenjivost stanja
O Stanju u općini Dubrovnik
Dubrovnik, rujan 1991.
Autor: mr Željko Šikić dipl ing
Sadržaj
1. Uvod
2. O državi
3. O obrani
4. O SFRJ
5. O ratu informacijama
6. O infrastrukturi
7 O stranom kapitalu
8 O pretvorbi društvenih
tvrtki
9 O rasterećenju
gospodarstva
10 O
racionalizaciji uprave
11 O
sastancima
12 O
Izvršnom vijeću
13 O
teškoćama u odlučivanju
14 O
realizaciji zamisli
15 O
shvaćanju općine ( o načinu razmišljanja )
16
Umjesto zaključka
Prilog A
Informacija o ostvarenim rezultatima poslovanja dubrovačkog gospodarstva
i budžetske potrošnje u razdoblju I-VI 1991. godine
Prilog B
Primjer opterećenja turističkog gospodarstva
Prilog C
Presjek poslova racionalizacije uprave, budžetskih institucija i javnih
poduzeća
Prilog D
O optimalnom ponašanju na sastancima
(1) Uvod
U ovim još uvijek teškim, ali presudnim
i časnim vremenima, kad se mlada Hrvatska država uspravlja na noge, potrebno je
ipak naći snage i osvrnuti se na trenutnu situaciju, ocrtati dosadašnje
aktivnosti, zaviriti u budućnost. S tim održavamo ritam komunikacije Izvršne i
parlamentarne vlasti, unaprijed odgovaramo na neka pitanja i optimiramo
skupštinski rad. Nadam se da vam ne će biti toliko teško poslušati ovih nekoliko
stranica teksta, bar ne toliko koliko je teško bilo meni koncentrirati se i
napraviti presjek trenutka i rezime zaključaka o nekim temama, unatočvelikom
psihološkom pritisku naglih promjena, ratnih razaranja Hrvatske i
informacijskog bombardiranja, začinjenim naraslim potrebama za dnevno praćenje,
reagiranje i odlučivanje. Ovom prilikom
osvrnut ću se na neke teme koje smatram aktualnim i bitnim. Sigurno je da među
Vama ima onih koji su zainteresirani za niz drugih tema. Zajedno s ostalim
članovima Izvršnog vijeća stojim Vam na raspolaganju i na ovoj sjednici, kao i
svaki dan, kako bismo zajedno raščistili nejasnoće i realizirali Vaše
prijedloge.
(2) O državi
Što je danas još uvijek najznačajnije.
Neki od Vas se sigurno sjećaju da sam u obrazloženju strategije Izvršnog vijeća
na prvom mjestu prošle godine spomenuo državu. Na žalost ona je još uvijek na
prvom mjestu. Zašto na žalost? Zbog toga jer tek kad država Hrvatska bude
ustrojena sa svim svojim atributima i formalno i faktički, dakle tek tada, bit
će moguće posvetiti se ostalim strateškim područjima. Zašto? Jer je čvrsto
definirana država sa svojim zakonima i propisima, baza za svekoliku
gospodarsku, komunalnu, pa i drugu, na primjer kulturnu, športsku aktivnost. U
razdoblju od prošlih izbora, na svim razinama se ulažu golemi napori da se
država na ruševinama preživjelog komunističkog licemjerja, ustroji na svim
područjima života u vidu moderne europske države, u kojoj su baza demokracija,
ljudska prava, i sloboda poduzetništva. Kombinacija zavidnika i gubitnika
privilegija unutar i izvan Hrvatske pobrinula se međutim, da pored razvoja
spomenutih temelja naše hrvatske države, moramo golemu energiju uložiti u
razvoj obrambenog sustava. I to u Evropi koja se ubrzano pacificira, i u kojoj
su sve manje primjetne granice glede gospodarskih, kulturnih i drugih tokova, u
kojoj su moderne komunikacije ukinule mnoge iracionalne barijere. Umjesto da
razvijamo mirnodopsku industriju, u kojoj je turizam i trgovina naša komparativna
prednost, prisiljeni smo razvijati vojnu i njome prateće djelatnosti,
preorijentirati se na učenje vojnih vještina. Umjesto da konačno upotrijebimo
turističke kapacitete u svoju korist, što bi pored određivanja vlasništva bio
veliki motiv, za povećanje prihoda i poboljšanje usluga, mi ih možemo
upotrijebiti jedino za zbrinjavanje jadnih naših sunarodnjaka iz područja
Hrvatske koja su bila prva na udaru. Neki ljudi vrlo sporo shvaćaju da je doba
njihove dominacije nepovratno prošlo i da bi slobodna i nesputana Hrvatska
sigurno postala lokomotiva i njihovog razvoja.
(3) O obrani
Suočeni s ovako okrutnim činjenicama,
uzeli smo ih kao breme sudbine i pokušali se snaći, koliko su nam to
sposobnosti dopuštale. Prije svega nastojali smo spriječiti da nas nepovoljne
prilike u kojima se nalazimo obeshrabre i opterete na način, da zamre svaka
aktivnost koja nije izravno vezana za obranu. Na koji način. Prvo izdvojili smo
obrambene zadaće u Sekretarijat za Narodnu obranu, i nastojali da se što manje
nestručnjaka bavi tom problematikom. Sekretarijat za narodnu obranu je u
suradnji (koliko je to bilo moguće) s Policijskom upravom izgrađivao u tišini
sustav obrane po modelu stvaranom u Republici i naša obrambena sposobnost je
rasla s vremenom tako da je danas visoko iznad razine koju smo zatekli. A
zatekli smo razoružanu teritorijalnu obranu, koja je osim toga bila posve bez
volje da brani ovaj naš hrvatski jug. Odkad je napad na Hrvatsku eskalirao,
eskalirala je i želja većine naših ljudi da stanu na branik domovine. U toj
želji se često pretjeravalo i pretjerava, pa to predstavlja dodatno opterećenje
ustrojavanju optimalne obrane, koja ionako prolazi svoju sasvim normalnu fazu
početnih nejasnoća, nedorečenosti i grešaka. Kao nositelji civilne vlasti dužni
smo pomagati i pratiti ustrojavanje vojne obrane, dužni smo ukazivati na uočene
propuste, ali nikako ne smijemo sami donositi odluke suprotne uspostavljenoj
vojnoj i redarstvenoj republičkoj hijerarhiji. I mi, koji smo na visokim
civilnim funkcijama, često smo nestrpljivi zbog neotklanjanja po nama uočenih
grešaka, ali moramo razumjeti vrhovnu republičku vlast glede opterećenja
nametnutom nepravednom situacijom, i vjerovati da naše prosudbe nisu uvijek i
pravilne, jer nemamo isti kut promatranja. Isto tako razumljivo je nestrpljenje
i nerazumijevanje pučanstva, glede nekih rješenja, ali valja se uzdati u organe
kojima je zadatak obrana Hrvatske. Skupštinu mogu izvjestiti da je sa strane
Izvršnog vijeća obavljeno niz aktivnosti neophodnih za funkcioniranje u ratnom
stanju. Napravljeni su, distribuirani i kontrolirani planovi obrane važnih
subjekata, distribuirani su prijedlozi uredbi sa zakonskom snagom za slučaj
objave ratnog stanja, svakodnevno se obavljaju poslovi kontrole bitnih
komponenti u sustavu obrane (na primjer pregled skloništa, posjeti jedinicama
garde i sl). Najnovijom odlukom predsjednika Republike dio članova Izvršnog
vijeća zajedno s predsjednikom Skupštine općine i načelnikom ministarstva
unutarnjih poslova čine Krizni štab općine. Na taj način je izbjegnuta
dosadašnja dvojnost u odlučivanju i postignuta viša razina operativnosti. Za
tjedan dana imali smo tri sjednice i riješili ili pokrenuli rješavanje niza
pitanja bitnih za sinhroniziranu pripremu obrane. Unatoč opsežnim obrambenim
pripremama, nismo zanemarili ni kontakte sa susjedima. Tako se bitno smanjuju
tenzije i povećava vjerojatnost da ćemo do mira doći bez sukoba i eskalacije
neprijateljstava.
(4) O SFRJ
Od samog početka posve smo zanemarili
SFRJ kao državnu činjenicu i potpuno se orijentirali prema Republici Hrvatskoj,
kao svojoj jedinoj državi. Savezni organi praktički za nas nisu ni postojali. I
to znatno prije proglašenja našeg hrvatskog ustava i naše suverenosti. Više od
godinu dana oslanjanja samo na svoju Republiku Hrvatsku, dokazalo je
nepotrebnost postojanja umjetne tvorevine zvane SFRJ.
Nadamo se da i naši susjedi pomalo
shvaćaju, kako u bliskoj budućnosti možemo živjeti jedni pored drugih mirno i
ugodno, pomažući se i poštivajući međusobno, bez neke tvorevine koja nam nameće
neprirodna zajednička pravila.
(5) O ratu informacijama
Svjedoci smo da se danas ratovi i
sukobi dobivaju uz veliki udio informacijskih medija. I tu se često ne biraju
sredstva, pa različiti izvori o istom događaju govore katkada dijametralno
suprotno. Pored medijskog rata koji se vodi na državnim, a ima refleksije na
lokalnim razinama, na lokalnim razinama vode se pravi mali prljavi
informacijski ratovi takozvanim kuloarskim pričama. Među nama ( mislim na
pučanstvo općine Dubrovnik) ipak je dovoljno velik broj onih koji su izraziti
protivnici smjera kojim se nakon desetaka i stotina godina uputio ovaj napaćeni
hrvatski brod. Vješto upotrebljavajući bitno dostignuće ukidanja verbalnog
delikta, te praktično ukidanje svake političke represije, naši protivnici
lansiraju monstruozne priče, vezane uz pojedine obnašatelje političkih i
upravnih funkcija. Stvara se klima nepovjerenja i odvlači se pozornost od
stvarnih problema.
Kako se suprotstaviti? Nastojati raditi
svak svoj posao i pustiti neistine da ih vrijeme demantira. Sreća je da su oni
koji izmišljaju neistine prenadareni, pa se stvorila inflacija, koja sama po
sebi neistine obezvrjeđuje. Ovu opasnost ipak se ne smije zanemariti. Hrvatski
narod je u povijesti često podijeljenošću sam sebe pobjeđivao. To ovaj put ne
smijemo dopustiti.
(6) O infrastrukturi
Znajući da nismo ekonomski moćni
trenutno rješavati nagomilane krupne infrastrukturne probleme, pokušali smo
snimiti potrebe i procijeniti opterećenje koje čeka ovo naše područje, ukoliko
dođemo u situaciju da radimo u miru i kao takvi budemo subjekt kojemu vjeruju
moćne financijske i poslovne institucije, vjeruju na način da su spremni
uložiti svoj kapital. Tako smo procijenili da je za zadovoljavanje osnovne
vodne infrastrukture potrebno pronaći cca pola milijarde dolara, a otprilike
isti iznos nam je potreban da bi se cestovnom mrežom svrstali u razvijene
zemlje. Znajući da sami teško možemo brzo stići razinu infrastrukture
razvijenih zemalja, napravili smo sveobuhvatni pregled stanja i ovih dana se
pred međunarodnom bankom za obnovu i razvoj pojavljujemo s projektom koji bi
trebao generirati ne malu finacijsku podršku ove značajne međunarodne
institucije. Inače smo se ograničili na manje infrastrukturne zahvate. Posebno
raduje što jedan takav objekt, koji će ovih dana biti priveden namjeni, spada u
red izrazito ekoloških.
(7) O stranom kapitalu
Veliki napor smo učinili, kako bi i u
ovom prijelaznom postkomu
nističkom razdoblju doveli strani
kapital na ovo područje, i kako bi strani kapital postao motor razvoja. Projekt
NTC u Gruškom zaljevu bio nam je neka vrsta case study. Međutim, poznato je da
veliki projekti nose sa sobom i velike rizike. Bilo je potrebno procijeniti i
ocijeniti rizik i dobitak, i mi smo procijenivši bitno većim dobitak od rizika,
stali iza tog projekta u svim njegovim dosadašnjim fazama. Naravno uvijek
kritički razmatrajući svaku njegovu fazu. Danas smo sretni što je ovaj projekt
u fazi vrlo vjerojatne realizacije, i u vremenima bez rata, koja moraju doći,
imat ćemo priliki da gotovo preko noći udvostručimo godišnji prihod ove naše
regije. Unatoč situaciji u kojoj se nalazi Hrvatska i drugi strani partneri ne
samo da pokazuju zanimanje već i volju za realizacijom poslova. Ugodno je znati
da je svjetlo na kraju tunela ovog trenutnog gospodarskog beznađa bitno
snažnije nego je bilo na njegovom početku. Jer nada utemeljena na činjenicama
je vrlo jak motiv za svladavanje golemih poteškoća s kojima se suočavamo.
(8) O pretvorbi društvenih tvrtki
Što mislite kolika je vrijednost svih
naših "društvenih" tvrtki. Sekretarijat za gospodarstvo je proveo
jednu vrlo jednostavnu anketu i dobio rezultat da gotovo polovica dubrovačkih
tvrtki knjigovodstveno vrijedi 320 mil DEM. Ista anketa je pokazala i izvjesnu
inerciju društvenih tvrtki, jer ih se na anketu koja je zahtjevala napor od cca
pola sata odazvalo tek 47%, koji pokrivaju 29% zaposlenih, a što se tiče samog
turizma 30% turističkih kapaciteta. Dakle lako je grubo procijeniti da je
ukupna vrijednost dubrovačkih poduzeća cca 1 milijardu DEM. Anketa je
sadržavala i pitanje o vlastitoj procjeni tvrtke. Zanimljivo je da se mnogi
nisu uopće odlučili za takvu procjenu, a oni, koji su se odlučili procjenjivali
su znatno iznad knjigovodstvene vrijednosti. Zbrojene ovakve procjene pokazuju
da vrijednost cca 30% dubrovačkih poduzeća po mišljenju njihova rukovodstva
iznosi 440 mil DEM. Jedno od pitanja u anketi se odnosilo i na dosadašnje
kontakte sa stranim partnerima, a odgovor je pokazao da većina u tom smjeru
nije učinila ni jedan korak. Ovo pokazuje da neki sadašnji direktori teško mogu
biti trgovci u pretvorbi vlasništva i da će im i te kako trebati pomoći.
Pretvorba društvenih tvrtki je zakočena
ratnom situacijom u kokoj se nalazimo, ali unatoč svemu strani kapital i dalje
pokazuje ne mali interes, za kupovinu, odnosno ulaganja. U općini je otvoren
ured republičke agencije za pretvorbu, što će dodatno pomoći u samom procesu. U
procesu razmišljanja o pretvorbi primijetio sam na prvi pogled sasvim opravdanu
brigu rukovodstava "društvenih" tvrtki za sudbinu njih samih kao i
ostalih zaposlenih. Ta briga je dobra ako ne prevlada na način da potpuno
blokira proces pretvorbe, ako se ne vidi jasan i izravan probitak upravo
rukovodstva i zaposlenih u samoj tvrtki. Nastoji se svakako izbjeći odlazak
novca u fond, a zaboravlja se da ulaganja u infrastrukturu također znače
dobitak za svekoliko pučanstvo pa prema tome i za zaposlene u tvrtkama čijom
pretvorbom se generirao novac. Naravno posebno treba istaknuti, da će tek nakon
definiranja vlasništva biti stvorena podloga za učinkovitije poslovanje a s tim
i za povećanje svekolikog standarda življenja.
(9) O rasterećenju gospodarstva
Situacija u kojoj se našlo naše
gospodarstvo može se usporediti s najrazornijom elementarnom nepogodom. Turizam
je u špici sezone praktički sveden na nulu. Statistički pokazatelji broja
posjetitelja u usporedbi s prošlom godinom vjerojatno u turiste broje poslovne
ljude, novinare i ponekog ljubitelja blizine ratnih strahota. U takvoj
situaciji razmotrili smo što možemo učiniti, glede pomoći turističkom i njemu
komplementarnom gospodarstvu. Vrlo jednostavna računica je pokazala da se s
općinske razine vrlo malo može pomoći i u smislu rasterećenja i glede
finacijske pomoći. Zavod za društveno planiranje, ekonomiku i statistiku općine
Dubrovnik izradio je kratku informaciju iz koje je vrlo lako shvatljivo kolike
su mogućnosti općine glede pomoći gospodarstvu. Ova informacija dostupna Vam je
u Prilogu A. U Prilogu B grafički je
prikazan odnos republičkih i općinskih opterećenja dvije velike dubrovačke
tvrtke u 1990 i 1991 godini, kao i udio općinskog poreza u ukupnom prihodu. Unatoč
tome što smo znali da s tim ne ćemo postići bog zna kakvi rezultat, smanjili
smo iznos komunalne naknade, iako ju je zbog inflacije trebalo povećati,
turističkim poduzećima smo omogućili plaćanje odvoza smeća samo za period
otvorenosti hotela, što je realno smanjenje za 6 i više puta.
Konačno, pokrenuli smo smanjenje broja
zaposlenih u općinskoj upravi kao i u svim općinskim institucijama financiranim
na neki način na teret gospodarstva ove općine, slanjem u mirovinu, dokupom
staža i upućivanjem na poček. Sve ovo,
ponavljam, ne može spasiti turističko gospodarstvo. Moguće ga je sanirati
jedino na dva načina. Prvi način je dobivanje dugoročnih zajmova, koje će
turističke tvrtke moći otplaćivati, nakon uspostavljanja mira i normalnih
turističkih tokova. U tom smislu je Izvršno vijeće uputilo prijedlog hrvatskoj
vladi da na tržištu kapitala nađe zainteresirane zajmodavce. Zašto proces treba
ići preko hrvatske vlade?. Zato jer nije samo Dubrovnik u ovakvom položaju, već
cijeli hrvatski turizam, pa je potrebno naći konzistentna rješenja. Drugi način
je pretvorba vlasništva, koju su sva poduzeća i onako obvezna učiniti do
svibnja 1992. Pametno napravljeni ugovori sa stranim partnerima mogli bi
omogućiti lakše premoštavanje ove sadašnje situacije.
(10) O racionalizaciji
U provođenju reorganizacije i
racionalizacije spriječeni smo uredbom koja nam nalaže čekanje na konačnu
verziju zakona o upravi, kojim će se definirati način lokalne uprave, podjele
na županije, kotare i općine, te raspored ureda prema spomenutom hijerarhijskom
ustrojstvu.Stanje u kojem se ovog ljeta našlo turističko gospodarstvo poslužilo
nam je kao inicijativa i opravdanje da poduzmemo neke dodatne korake, koji će
pored financijskih ušteda ipak biti veliki pomak u smjeru racionalizacije
poslova i postizanja veće produktivnosti. Inače, od uspostavljanja nove vlasti
trend rasta uprave je zaustavljen i već se nalazi u blagom padu. Povećanjem
produktivnosti pripremamo se za usvajanje zakona o novom ustrojstvu lokalne
uprave. Prilog C sadrži prvi pregled učinjenog na tom polju i to posebno za
organe uprave, druge institucije financirane iz proračuna, te javna poduzeća.
Konačan pregled bit će dostupan vjerojatno krajem rujna, jer su različite
institucije i organi na različite načine shvatile odluku Izvršnog vijeća i
poslale nekonparabilne izvještaje. Ipak i iz ovog pregleda je vidljivo da je
izvršena znatna redukcija radne snage. Pri tom se ne smije zaboraviti da se ovo
obavlja u vremenu kad je opterećenje općinske administracije bitno povećano,
jer je u ovom prijelaznom periodu potrebno obaviti niz poslova netipičnih za
stacionarno stanje jasno definirane i ustrojene države. Potrebno je realizirati
odredbe niza zakona koji se pojavljuju samo u ovakvim prijelaznim razdobljima.
Primjeri za to su zakon o pretvorbi društvenih tvrtki, zakon o
denacionalizaciji, zakon o prodaji društvenih stanova itd.
(11) O sastancima
Tijekom svog prethodnog djelovanja
često sam sudjelovao na sastancima na kojima je bilo nazočno više ili manje
ljudi. I tada sam vrlo često bio nezadovoljan efikasnošću sastanaka. Ni naš
skupštinski rad u tom pogledu nije iznimka. Veoma često se diskutira znatno
izvan dogovorene teme, diskutira se predugo, a posebna poslastica je razgovor o
ljudima umjesto o stvarima. Budući da je to nedostatak nazočan na svim meridijanima
i paralelama, razvile su se i metode, povećavanja produktivnosti ove vrste
djelatnosti. U prilogu D dan je prikaz
mog ranije iznesenog razmišljanje o efikasnom sudjelovanju na svim vrstama
sastanaka, skupština vijeća, odbora itd.
Primjenom ovih 5 pravila, vjerujem da
bi se znatno učinkovitije donosile odluke na velikim sastancima, kakav je na
primjer ova naša skupština. Pripremljeni nastupi uz uporabu vizuelnih pomagala
također bi bitno unaprijedile učinkovitost rada. Naravno, ne mislim da treba
razgovore do kraja shematizirati. Neki neshematski istupi često daju potrebni
šarm sastancima, pa tako i skupštinskom radu.
(12) O Izvršnom vijeću
Izvršno vijeće je kao i skupština i cijela uprava ustrojeno po propisima
zatečenim i uspostavljenim za vrijeme bivšeg sustava. Često nas nazivaju
vladom, što je pored formalno krivog termina, i u biti netočno. Često je upitna
naša (ne)nadležnost ili preklapanje ovlasti s nekim skupštinskim organima, a
nad nekim stvarima za koje se u javnosti misli da smo mjerodavni, to uopće
nismo. Paradigmatičan je i naš odnos prema gospodarstvu. Mi praktički nemamo
nikakvog utjecaja na gospodarstvo osim onda kad njegovi dijelovi uđu u krizu.
Tako se nalazimo u poziciji liječnika, kojega pacijenti uopće ne poštuju glede
preventive i terapije, i dolaze mu samo onda kada su na samrti.U proteklom
periodu bilo je promjena u Izvršnom vijeću, što je potvrđujući pravilo da su
uvijek zanimljivije osobe od stvari i problema, izazvalo određenu pozornost.
Zanimljivo je da su uzroci svih promjena bili bitno različiti, i ne postoji
nikakav zajednički nazivnik za njih. Sve promjene bih mogao detaljno
obrazložiti, ali sam ostavio na volju svakom od članova, da sam obrazloži svoj
odlazak, kako on misli da je najbolje. Za sastavljanje Izvršnog vijeća imao sam
na raspolaganju svega pet dana. Normalno je za očekivati da se tijekom vremena
pokaže potreba za nekom izmjenom. Ljudi se osim toga i umaraju, a ne treba
zaboraviti, da je preko naših sjednica prošlo preko sedam stotina točaka, od kojih
su neke točke sadžavale teme dovoljne za cjelodnevnu raspravu. Sudjelovanje
volontera u radu Izvršnog vijeća dvosjekli je mač. S jedne strane na taj način
se formira automatsko reguliranje odluka razmišljanjem nastalim izvan općinske
uprave, a uz to volonteri bitno manje koštaju, jer uspostavljanje dodatnih
sekretarijata, opet, traži ne samo imenovanje sekretara, već i zapošljavanje
dodatnog osoblja, uporabu dodatnog prostora itd. S druge pak strane na mjestima
gdje bi vrlo dobro došao cjelodnevni angažman postoji volonter, kojemu je ovo
sporedna aktivnost, i on je ne može obaviti dovoljno kvalitetno. S čim se
bavilo i što je učinilo Izvršno vijeće, ovom prilikom ne bih nabrajao, samo bih
naglasio da je izvršilo svoj osnovni zadatak, a to je da, unatoč teškoćama u
kojima se nalazimo, trijezno se i demokratski donose odluke, koje omogućavaju
odvijanje normalnog života u našoj općini.
(13) O teškoćama u odlučivanju
Pored izgradnje suverene Hrvatske
morali smo izgrađivati i višestranačku tržišnu, pravednu državu. A što smo
imali kao podlogu. Zakone i propise iz doba boljševičkog sustava i dogovorne
ekonomije. Vrlo je teško bilo birati između odlučivanja po zakonu, a protivno
moralnim normama ili po moralu ali protivno zakonu. Treća mogućnost je bila odustati
od bilo kakvog odlučivanja. Što smo odabrali? Odlučivanje. U svakom pojedinom
slučaju. I preuzimanje bremena odgovornosti. Budućnost će pokazati koliko smo
griješili. Nismo se stidjeli priznati greške, pa smo neke uočene odmah i
ispravili. Na sreću (ili nesreću) do sad ih nismo uočili mnogo.
(14) O realizaciji zamisli
Prvi višestranački izbori generirali su
određeni broj novih ljudi na upravljačkim mjestima. U tu skupinu spadaju
vijećnici u Skupštini, članovi Izvršnog vijeća, te nekolicina sekretara
sekretarijata. Čak i uključujući činjenicu da je među njima najveći dio
volontera, još uvijek u upravi znatno prevladavaju ljudi zaposleni od ranije,
za vrijeme bivšeg sustava. Među njima, a nažalost i među nekima novima stvorena
je određena vrsta pasivnog otpora, koji u zadnje vrijeme ponekad prelazi i u
aktivni. Otpora čemu? Svim novim idejama. Realizaciju svake ideje, nastoji se
prigušiti pozivanjem na razne pravne akte preostale iz doba komunizma. Koji su
motivi? Nije problem samo u tome što su za mnoge ljude odgojene u starom
sustavu, nove ideje neshvatljive, nego je opstrukcija realizacije novih poteza,
način diskreditiranja sposobnosti nove vlasti u narodu. Nova vlast se nikad
nije poslužila represijom, niti joj je to ikad bila namjera, jer je i to jedna
od bitnih razlika prema staroj vlasti. Protivnici to obilato koriste.Međutim
demokratski način upravljanja, dugoročno će pokazati rezultate, ma koliko se
neki trudili, vratiti kotač događaja unatrag.
(15) O shvaćanju općine (o načinu razmišljanja)
Općina je u mnogim očima centar moći,
gdje se dolazi tražiti novac, gdje se može intervenirati preko reda, gdje se
traže stanovi, poslovni prostori, utjecaj na sud itd. Vjerojatno je za mnoge
bilo veliko iznenađenje ustrajanje u odbijanju svih zahtjeva koji nemaju čistu
etičku, i zakonsku podlogu. Tvrtke, ustanove, institucije i pojedinci su tako
počeli saznavati da sud sudi, da sindikat štiti radnike, da centar za socijalni
rad daje socijalnu pomoć, da turističke tvrtke pružaju turističke usluge, da
plan općinskog proračuna, kojeg je usvojila skupština, znači upravo toliko
novaca koliko po pozicijama u njemu piše, da je stečaj normalni završetak
slabog poslovanja, da rečeno, a pogotovo napisano i potpisano, stvarno znači
obvezu. Bilo je slučajeva strahovito nerealnog, pa prema tome i neodgovornog
planiranja troškova, koji bi se po inerciji trebali pokrivati iz općinskog
proračuna ili vanbudžetske bilance. Bilo je slučajeva zaduživanja, a zatim
obraćanja općini da vrati dug. Bilo je pokušaja prikrivanja stvarnih rezultata
ili troškova. Vrlo je lako zaključiti da je nepopustljivost i principijelnost u
pariranju nabrojenih pokušaja generirala bar jedan dio podmetanja i laži, kojim
se nastoji diskreditirati Izvršno vijeće. Mnogi tek sada shvaćaju da mi nismo
izabrani da bismo se uklopili u sheme nacrtane za vrijeme komunizma, već dapače
da ih razbijemo i stvorimo nove, poštenije, učinkovitije. Nažalost, stare sheme
su ostale u mnogim glavama i potreban je golem napor, da bi se amortizirale.
(16) Umjesto zaključka
Izneseni niz tema sigurno predstavlja
samo dio interesa vijećnika. Molim Vas za razumijevanje da je ovo izlaganje
nastalo u vrtlogu vremena, kao iskrena želja za doprinosom što kvalitetnijem
radu ovog najvišeg tijela u dubrovačkoj općini. Ovaj osvrt nije imao pretenziju
davanja duboke znanstvene analize, već je nastao kao odgovor na zahtjev
trenutka. Možda će netko primijetiti da u njemu nema samokritike. Zašto
uostalom postoji kritika? Kritičari (naravno konstruktivni) obavljaju posao
potrebne regulacije sustava.
Na kraju, ponovit ću i svoju standardnu
parafrazu:
CETERUM CENSEO CIVITATEM ESSE CONSTRUENDAM