Spominje se pod naslovom Izočnost s lošim posljedicama
Izvješće Kriznog stožera Skupštini općine
Dubrovnik, siječanj 1992.
Autor: mr Željko Šikić dipl. ing.
Situacija
Krizni stožer općine Dubrovnik osnovan je vladinom uredbom samo petnaest dana prije početka rata na dubrovačkom području. Znajući da su na pragu velike nevolje radilo se danonoćno kako bi im se kako tako pariralo, odnosno kako bi se iskoristile sve mogućnosti za obranu najjužnijeg i najugroženijeg dijela Hrvatske.
Neposredno pred početak rata ustrojeno je zapovjedništvo obrane i s tim objedinjena obrana svih raspoloživih formacija. Vojni aspekt obrane obradit će se nakon završetka rata. Birajući izmedju iznošenja činjenica, koje bi sigurno otklonile razne na neznanju utemeljene špekulacije u javnosti i potreba obrane koje podrazumijevaju visoku razinu tajnosti, predsjedništvo skupštine općine izabralo je ovu drugu alternativu. A glede obrane treba istaknuti junačka djela naših boraca, o kojima ć se zasigurno s pravom dugo moći pričati.
Branili smo se od daleko nadmoćnijeg neprijatelja, pri tom mu zadavši ozbiljne gubitke.
U ratnim uvjetima, a takvi uvjeti traju još i danas krizni stožer općine osnovao je nekolicinu grupa sposobnih ljudi stručnjaka, koji su svojom djelatnošću pokrili razliku mirnodopskog i ratnog života. Pored toga djelatnost nekih organizacija se bitno povećala, a nekih gotovo potpuno ugasila.
Grupe osnovane pri kriznom stožeru, na primjer grupa za opskrbu ili grupa za energetiku, ili grupa za sanaciju oštećenih objekata, kao i postojeći, ali pojačani ustroj Civilne zaštite, Crvenog križa, policije i sl. preuzele su uz sinkronizaciju s jezgrom Kriznog stožera organizaciju života u prometnoj i telekomunikacijskoj blokadi i pod paljbom agresorskog oružja.
Čim se za to ukazala mogućnost osnovana je i grupa koja je u pregovorima s agresorom zastupala općinu.
Svaka grupa mogla bi prezentirati probleme s kojima se susretala satima ili danima, medjutim na ovoj Skupštini predvidjen je kratki prikaz - kroki djelatnosti, kako bi se dobio globalni uvid. Zbirka izvješća predstavljat će kvalitetni temelj za prezentaciju i promičbu patnje Dubrovnika, kao osnove za pokretanje njegove obnove. Zasad se može konstatirati da, unatoč prometnim blokadama i nedostatku vode i električne energije, nije bilo zaraza, gladi i žedji, što predstavlja ne mali uspjeh svih mjerodavnih službi.
Sa svojim izvješćima će danas izići:
gospodin Nojko Marinović, zapovjednik obrane Dubrovnika,
gospodin Đuro Kolić, vijećnik u Skupštini općine, član pregovaračke grupe
gospodin Đuro Korda, načelnik MUP-a,
gospodin Pakiša Radica, sekretar Sekretarijata za inšpekcije,
gospodin Davor Miloglav, sekretar sekretarijata za financije,
gospodin Hrvoje Macan, član IV za komunalne poslove,
gospodin Željko Franuši , direktor pogona Hrvatske elektroprivrede,
gospodin Dominik Brigović, direktor pogona Hrvatskih cesta, zadužen za promet i veze,
gospodja Luce Glavi , član Izvršnog vijeća, koja će govoriti o stanju u turizmu,
gospodin Baldo Bećir, član Izvršnog vijeća, koji će govoriti o stanju u poljodjelstvu,
gospodin Ivan Vukić, član Izvršnog vije a, koji e govoriti o stanju u industriji,
gospodin Miho Katičić , pomoćnik sekretara za prosvjetu i kulturu,
gospodin Vlaho Lečić, sekretar Sekretarijata za gospodarstvo, koji će govoriti o opskrbi
gospodin Krešo Milas, zapovjednik Civilne zaštite,
gospodin Zoran Cikatić, direktor Medicinskog centra,
gospodin Jure Burić, sekretar za zdravstvo i socijalnu skrb, koji će govoriti o socijalnoj skrbi, humanitarnoj pomoći i prognanicima,
gospodin Miho Lazarević, inženjer u Zavodu za obnovu Dubrovnika, koji ć referirati o izvršenim sanacijama oštečenih objekata,
gospodin Joško Radica, predsjednik općinske komisije za procjenu šteta.
Gubitci
Mi smo imali strašne gubitke. Nije primjereno usporedjvati i govoriti kako je broj poginulih i ranjenih za slobodu Hrvatske bitno manji od broja poginulih i ranjenih na neprijateljskoj strani. I kako je većina zatočenih puštena.
Ljudi nisu brojke. Strašno boli gubitak ili patnja svakog našeg čovjeka, pogotovo stoga što su svi oni žrtve bezumnog agresora. A razaranja i pljačke naših sela, koja su ostala bez žitelja, naših turističkih kapaciteta, koji su osnovica gospodarstva općine, naših spomenika kulture, koji su naš ponos, kuća i stanova naših ljudi, teško nas pogadjaju i pred nas postavljaju goleme zadatke u obnovi. Gubitcima treba pribrojiti ne male znamenke zbog izgubljene dobiti pred rat i u ratu, gubitak image-a pouzdane turističke destinacije.
Ipak unatoč pogibelji, razaranjima, pljački, djelovanju pete kolone, srca većine naših ljudi kucala su još jače za nezavisnost i slobodu Hrvatske.
Obnova i razvoj
I u najtežim trenutcima nije se prestalo misliti na obnovu i brz razvoj, prvi put u svojoj državi i za svoj račun. Dakle ova naša generacija, koja je povijesni aktivni sudionik ostvarenja stoljetnog sna hrvatskog naroda, suočena je s velikim stradanjima, te s golemim naporima koje će morati uložiti u bliskoj budućnosti. Obnova i to vrlo brza sad je uvjet opstanka.
Povijesni projekti kao što su poratna obnova, transformacija komunizma u kapitalizam i formiranje države, svaki za sebe predstavljaju velike izazove. Složenost se multiplicira kad se oni odvijaju istovremeno i interaktivno.
Gubitak života, raseljenost, razaranja, prekid financijskih i gospodarskih tokova nameću potrebu da se poratnoj obnovi pridje sustavno i organizirano. Medjutim, treba se unaprijed osloboditi kolektivističkih iluzija kako se sve može isplanirati i kako se na sve do kraja treba utjecati. Sustavnost se treba odraziti samo glede stvaranja uvjeta za aktiviranje individualnih energija, a zatim u obliku poticaja rasta.
Najučinkovitije poluge za realizaciju ovakvog cilja su primjerena pravna regulativa, usmjeravanje financijskih tokova i odgovarajuća politika upravljanja prostorom.
Očito je da za artikuliranje ovakvog mega zadatka treba ostvariti odgovaraju u organizacijsku podporu na razini dubrovačke općine. Da je odredjeni organizacijski zahvat neophodan potvrdjuje i osnivanje hrvatskog Ministarstva obnove, a pozitivna i negativna iskustva Zavoda za obnovu Dubrovnika dragocjen su izvor informacija u odabiru strategije i praktičnom radu. Organizirano se obnovom i razvojem treba se baviti zavisno od specifićnostima i uz odredjene prioritete. Navedimo za primjer listu specifićnih podru ja od interesa za općinu. To su:
1. poljodjelska gospodarstva i selo kao takvo
2. stambeni objekti
3. turistički objekti
4. spomenici
5. infrastrukturni objekti
- prometnice
- vodoopskrba
6. industrijski objekti
7. prometna sredstva
- brodovi
- zrakoplovi
- autobusi
8. energijski objekti
- sigurnost opskrbe
- obnovljivi izvori
9. javni objekti
- školske ustanove
- medicinske ustanove
- kulturne ustanove
Ovo je samo prva podjela i sigurno će se pojaviti i područja koja ovdje nisu obuhvaćena.
Već se radi na procjeni šteta, kao i na snimci stanja dubrovačkog gospodarstva, pa bi njihovi numerički rezultati uz predratne analize potreba i prioriteta vodoopskrbe i cestovne mreže trebali postati podloga za ocjenu strukture i opravdanosti ulaganja.
Kad se spominje struktura misli se na postotak ulaganja po izvorima financiranja. Pored komercijalnih izvora financiranja u vidu bankarskih zajmova i izravnih sredstava gospodarskih subjekata, može se ozbiljno računati na državne fondove i fondacije, a ne treba zanemariti ni dobrotvorne izvore novaca i materijala.
Osiguranje dovoljnih količina kapitala iz sva tri navedena tipa izvora odredjenim marketinškim aktivnostima kao i njihovo pravilno usmjeravanje po prioritetima i u raznim medjusobnim kombinacijama stvar je umješnosti organizacije na općinskoj razini.
Već sad se može procijeniti da se ulaganje u atraktivne turističke kapacitete može bazirati 100% na komercijalnim izvorima, a usputno definiranje titulara vlasništva dodatan je motiv i dobitak. Obnova i stimulacija razvoja poljodjelskih objekata po rubnim selima naše općine treba pak biti posebno stimulirana iz državnih i drugih fondova te dobrotvornih izvora materijala.
Treba napomenuti da je baš za svaki tip objekta moguće naći i opravdanje za komercijalno ulaganje.
Pored usmjeravanja tijekova kapitala organizirano se treba koncentrirati na pripremu za realizaciju projekata po pojedinim nabrojenim područjima. Jasno je da će na području obnove spomenika ta priprema biti najdetaljnija, odnosno da će uz zakonsku i pravnu trebati ostvariti i financijsku i tehničku pripremu.
Obnova sela bi trebala sezati do faze financijske pripreme, a za sva ostala područja bi se priprema trebala obaviti na razini stvaranja zakonskih uvjeta.
Jaka marketinška, plansko analitička, pravna i informacijska podpora trebali bi biti osnovne poluge efikasnosti.
Prezentacija Dubrovačkog područja pod zaštitnim znakom imena Dubrovnika u Hrvatskoj i u inozemstvu bila bi permanentna zadaća. Svaka prezentacija mogla bi brzo rezultirati dotokom kapitala, pa treba ukloniti prepreke brzoj realizaciji, osobito na prostornom i investicijskom planu.
Sve izloženo trebati će prije realizacije dobro testirati na razini hrvatske Vlade, a osobito uz sinkronizaciju s Ministarstvom obnove.
Kako preživjeti u medjuvremenu
Razaranja, pljačke i okupacija vratila su dubrovačko gospodarstvo godinama unatrag. Interes kapitala za naše područje zacijelo će biti snažan, ali tek nakon osiguranja stabilnog mira. Dotad treba izdržati i osigurati opstanak žitelja općine na ovom području. A to znači da će dubrovačko područje neko vrijeme morati više trošiti nego proizvoditi, ako se želi zadržati kakva takva razina života dostojna jednog europskog grada.
Koliko god to stajalo, na primjer, općina Dubrovnik bi trebala imati gradski i prigradski prijevoz, ugodnu javnu rasvjetu, čiste ulice, tjedni list, kazalište, orkestar, športske klubove i sl.
Svaka obitelj mora imati dovoljno bar za osnovne životne potrebe.
Na državnoj razini treba jasno kazati da općina Dubrovnik sada spada u najnerazvijenija podru ja i da je treba izdašno i permanentno pomagati dok ponovno stane na vlastite noge. Zato sigurno postoje odgovaraju i mehanizmi.
Na žalost odgovarajući status trebat će izboriti u konkurenciji s mnogim drugim postradalim područjima naše države. Zbog toga ćemo morati biti solidarni i pokazati dostojan stupanj razumijevanja, ali u isto vrijeme i čvrsti, jer ne radi se ovdje samo o Dubrovniku, već o hrvatskom teritoriju teško oštećenom i opasno ugroženom.
Zaključak
Na kraju želim izraziti svoje čvrsto uvjerenje, kako će dubrovačko područje, nakon povlačenja agresora, brzo izići iz teškoća i postati ono što mu po prirodi stvari pripada - sjajni hrvatski izlog u svijet.
Dubrovnik je tijekom ovog rata bitno pozitivno utjecao na medjunarodno priznavanje suvereniteta Republike Hrvatske. Pokazao se i u najtežim trenutcima hrvatskim biserom i adutom na medjunarodnom planu, pa je normalno da to bude i u miru.