Spominje se pod naslovom Zadnja sjednica na Veliki petak.
1.5. Funkcioniranje uprave
Često se mistificira snaga Izvršnog vijeća, a zaboravljaju se resursi, koji su mu stavljeni na raspolaganje. Vjerojatno će za mnoge biti otkriće činjenica da u samom Izvršnom vijeću rade 4 profesionalca uključujući Predsjednika.
U svim organima općinske uprave broj djelatnika je od izbora 1990. smanjen za cca 25%, a ne treba zaboraviti da su zadaci, u uvjetima potpuno neprilagođenih zakona i propisa, ratnih priprema, rata, razaranja, prognanika i sl., bili neusporedivo veći nego u stacionarnom periodu prije 1990. Za vrijeme rata Izvršno vijeće nije za sebe uzelo nikakve pogodnosti, sastajalo se u uobičajenoj sali i za vrijeme bombardiranja Grada. Članovi Izvršnog vijeća dijelili su u potpunosti sudbinu ostalog pučanstva, jedan član je poginuo, petorici su srušene kuće, jedan član je teško obolio. Pored prirode posla koja je bila u znaku rješavanja sasvim specifičnih problema, posve nepoznatih u stabilnim državama bilo kojeg ustrojstva, pojavili su se i neki novi permanentni poslovi, koji zahtijevaju izuzetno mnogo administriranja, na primjer rješavanje prava na minimalne plaće, ili dodjela stanova na privremenu uporabu. Za ilustraciju može se navesti da je u Izvršnom vijeću izdano cca 4.000 rješenja za minimalnu plaću za cca 50.000 plaća.
Velika pomoć je na sreću bila pravovremena kompjuterizacija u području obrade teksta. U ratnim mjesecima administracija Izvršnog vijeća opsluživala je i sjednice Kriznog štaba, a predsjednik je pripremao sjednice za oba tijela i predsjedavao im.
I na ovom području Izvršno vijeće je davalo prijedloge ili nastojalo slijediti poteze Vlade. Tako je na primjer poslan prijedlog o preimenovanju sekretarijata u urede.